Jaslice su zorni prikaz Isusova rođenja pomoću neprijenosnih ili pak prijenosnih figura (Dijete Isus, Marija, Josip, Tri Kralja, pastiri, anđeli, vol, magarac, ovčice i janjci, deve, slonovi…) sve u betlehemskom pejzažu sa zvijezdom Repaticom, a gdjekad i s pomoću pomičnih likova, prema opisu rođenja Spasitelja svijeta iz pera evanđelista Mateja i Luke. Jaslice se postavljaju na Badnjak ili tijekom došašća u domovima, zatim u crkvama, na trgovima i ostaju do Bogojavljenja, a u crkvama do blagdana Krštenja Gospodinova, ali ima mjesta gdje ostaje cijeli božićni dekor do Svijećnice.
Prve žive Jaslice bile su one u Betlehemu, kada se Isus rodio, zapravo kada se zbivalo sve opisano u Evanđeljima. Već u ranim stoljećima kršćanstva vjernici su slikali prizore Isusova rođenja u katakombama, te na taj način širili svijest o poruci Jaslica. Postoje dokazi da su kršćani u 3. st. štovali mjesto Isusova rođenja u Betlehemu, gdje su bile one prve žive Jaslice. Rimski sarkofag iz 4. st. jedan je od najranijih prikaza Isusova rođenja u stilu Jaslica. Tu su uklesani magarac i vol pokraj kolijevke u kojoj se nalazi Dijete Isus. Jelena, majka rimskoga cara Konstantina Velikoga, koji je darovao slobodu Crkvi 313. god., dala je sagraditi baziliku nad špiljom rođenja, odnosno Jaslica. Relikvije Betlehemskih Jaslica čuvaju se u bazilici sv. Marije Velike u Rimu. U istoj bazilici nalaze se i Jaslice od mramora iz 1283. god., čiji je autor toskanski kipar Arnolfo di Cambio. Bio je običaj da papa na tom mjestu slavi božićnu polnoćku.
U srednjem vijeku u božićno vrijeme izvođeni su igrokazi, koji su prikazivali Isusovo rođenje i preteča su živih Jaslica. Prve je Jaslice postavio sv. Franjo 1223. god. sa živim ljudima i životinjama kada je slavio polnoćku sa svojom subraćom u špilji kod Greccia blizu Asiza. U tome pobožnom djelu rada na Jaslicama slijedila ga je i sv. Klara, a sve radi uživljavanja u misterij utjelovljenja ili, kako kaže sv. Ivan Apostol i Evanđelist, ušatorenja. Prve Jaslice s figuricama, za koje se danas zna, postavljene su u samostanu Fussen u Bavarskoj 1252. god.
Kod nas Hrvata Jaslice se postavljaju također odavno, a na portalu trogirske katedrale sv. Lovre (godine izgradnje: 1213.-1251.) nalazi se reljef Isusova rođenja, koji podsjeća na Jaslice, što je uradak majstora Radovana. Od 17. st. Jaslice su dobrano prisutne kod Hrvata, a najstarije očuvane Jaslice spomenute u samostanskim zapisima 1651. god., rad nepoznatoga majstora, nalaze se na otočiću Košljunu pokraj Krka.
U božićnom vremenu k Jaslicama dolaze vjernici, djeca, obitelji, hodočasnici… I svi se oni pred njima ogledaju kao u velikom zrcalu istine.
U župi sv. Josipa u Vinjanima vjernici i putnici namjernici imaju prigodu vidjeti u Božićnom vremenu Jaslice što ih radi sa svojim suradnicima župnik don Joko Blažević. On u ove Jaslice utkiva sva svoja umijeća, svoju djetinju maštu i vjeru, svoje spoznaje o Svetoj Zemlji i Betlehemu, zatim svoj narodnosni osjećaj, svu povijest i teologiju o Jaslicama.
Don Ilija Drmić/Tomislavcity
