Neprijateljstvo ja zamećem između tebe (sotone) i žene, između roda tvojega i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu, reče Bog sotoni, koji je zaveo Evu i Adama. To donosi prva knjiga Svetoga pisma, knjiga Postanka. Bog bira najsvetiju i najčistiju na zemlji da bude majka Mesije – Spasitelja. Marija je najavljena mnogim slikama, najljepšim usporedbama i biranim simbolima kroz prorokove riječi u Svetom pismu. Pjesma nad pjesmama piše: Miris je haljina tvojih kao miris libanski. A u knjizi Sirahovoj se nastavlja: Uzrastoh kao cedar na Libanu i kao čempres na gori Hermonu. Izrastoh kao palma u Engadu i kao ružičnjaci u Jerihonu. Kao divna maslina u dolini, uzrastoh kao makljen nad vodama. Rasuh miomiris svoj kao cimet i drvo bagremovo, i zamirisah mirisom kao smirna izabrana, kao galban, oniks i stakte, i kao vonj tamjanov u Šatoru. Raširih grane svoje kao terebinta i grane su moje divne i ljupke. Propupah kao trs mladicama ljupkim, i cvjetovi su moji porod slave i bogatstva. To je Majka svih spašenih. Gospa je ta puna milosti o kojoj govore prve i zadnje stranice evanđelja. Raduj se milosti puna! Gospodin je s tobom, piše sv. Luka na prvoj stranici svoga evanđelja. A sv. Matej bilježi na prvoj stranici svoga evanđelja o majci Mesije, Isusa Krista. Božja poruka je izravno upućena Marijinu zaručniku: Josipe, sine Davidov, nemoj se bojati kući dovesti ženu svoju Mariju jer je ono, što je ona začela, od Duha Svetoga. Rodit će sina, i nadjeni mu ime Isus, jer će on izbaviti svoj narod od grijeha njegovih. O Mariji – Majci piše sv. Ivan na pretposljednjem listu evanđelja, kad ju Isus s križa predaje učeniku: Ženo, evo ti sina! Zatim reče učeniku: Evo ti majke! Ti Gospe preblažena, tebe dobri Bog odabra. O Tebi piše u zadnjoj knjizi, u knjizi Otkrivenja: Potom se u nebu pokaza veličanstven znak: Žena obučena u sunce, mjesec pod njezinim nogama, a na glavi joj vijenac od dvanaest zvijezda. S Marijinim rođenjem je počeo svitati na zemlji dan spasenja. To je potvrdilo i Učiteljstvo naše Crkve u koncilskim dokumentima.
S Marijom, uzvišenom kćeri sionskom, poslije dugog čekanja obećanja, ispunjaju se vremena i ustanovljuje se nova Ekonomija spasenja kad je Sin Božji od Nje uzeo ljudsku narav, da misterijima svoga tijela oslobodi čovjeka od grijeha, donosi dokument II. vatikanskoga koncila Radost i nada. Zato je Bogorodica neprestano u našim crkvama i srcima vjernika, u našim molitvama i zavjetima. Papa Benedikt XVI. tumači proroštvo proroka Miheja i zaključuje: ‘Dok ne rodi ona koja ima roditi‘. Tako nas liturgija, koja je privilegirana škola vjere, uči prepoznati da je rođenje Marijino izravno povezano s rođenjem Mesije, Sina Davidova. Čak ni prorok Muhamed nije mogao prešutjeti Marijinu uzvišenost, bezgrješnost, svetost i čistoću. Kur’an to jasno donosi u 8 poglavlja ili sura i na više mjesta: O, Merjema, tebe je Allah odabrao i čistom stvorio, i boljom od svih žena na svijetu učinio. Marija je od Boga znak – arap. aya ljudima, kao što je i Isus: I sina Merjemina i majku njegovu smo znakom učinili. A i u onu koja je sačuvala djevičanstvo svoje, u njoj život udahnusmo i nju i sina njezina znamenjem svjetovima učinismo. Merjemu, kćer Imranovu, koja je nevinost svoju sačuvala, a Mi smo udahli u nju život, Duh od Boga, a taj Duh od Boga je Isa – Isus, koga je najsvetija rodila. Tako da su Isus i njegova majka bez grijeha začeti i bili. Sve to daje opravdanje za slavlje Gospina rođendana.
Jakovu se rodi Josip, muž Marije, od koje se rodio Isus koji se zove Krist, donosi sv. Matej. Slavlje rođendana u našoj Crkvi imamo samo u tri slučaja, i to su: Božić – rođenje Sina Božjega; Mala Gospa – rođenje Majke Božje; i rođenje Ivana Krstitelja. I sva ta tri rođendana su duboko povezana sa našim životima i sa našom budućnošću. Gospa je kao divni Božji hram, u koji dolazimo. U tom hramu nalazimo utočište, kao što to čine vjernici u milanskoj katedrali. Milanska katedrala bijaše sedmo čudo svijeta u građevinarstvu i umjetničkoj ljepoti. U tu crkvu može stati 40.000 osoba. Sva je obložena bijelim mramorom izvana. I krov je kameni i tu nema nijednog čavla. Na toj katedrali piše: Mariae nascenti – Marijinu rođenju. To čudo je gradila vjera kršćana kroz stoljeća. Iako se to drži za sedmo čudo svijeta, ipak Marija je još veće čudo jer je bez grijeha, potpuno čista i sveta. Puna je Božje milosti. Kinesko pismo nema slova kao u našem pismu. Upotrebljavaju sličice za riječi. Za riječ dobrotu je uzeta „Majka s djetetom“. Iz svake majke izvire dobrota i ljubav. A Gospa je majka lijepe ljubavi.
Ja sam majka lijepe ljubavi, straha, znanja i svete nade. U meni je svaka ljupkost puta i istine, u meni je svaka nada života i snage. Dođite k meni svi koji me žudite. Tako stoji u današnjoj molitvi Povečerja u našoj Crkvi. Majka lijepe ljubavi je Majka za sve, Gospa, majka Isusova. Neka Gospa bude i nama Majkom dobrote i ljubavi i znanja na ovim prostorima, gdje je hrvatski narod patio stoljećima, a i danas pati. Gospa želi sve povesti svome sinu Isusu. Jedino Krist, Sin Božji može sve dovesti do slave. Zato je Gospino rođenje nama na spasenje. Sveti Bernard iz Clairvauxa završava svoju homiliju zazivom Mariji: U opasnostima, u tjeskobama, u nesigurnostima misli na Mariju, zazovi Mariju. Neka ti njezino ime ne silazi nikada s usana, neka se ne izbriše iz tvoga srca; a pošto želiš da ti ona pritekne u pomoć svojim molitvama nikada ne zaboravi primjer njezina života. Ako je slijediš, ne možeš skrenuti s pravoga puta; ako se njoj moliš, ne možeš očajavati; ako misliš na nju, ne možeš pogriješiti. Rođendan tvoj slaveći Majko Crkve divna, Trojstvu svetom pjevamo u sve vijeke vijeka. Amen!
Fra Ante Pranjić Pilipović
