Obratite se – jer je blizu kraljevstvo nebesko!, donosi sv. Matej. Ivan Krstitelj je glas iz pustinje prije 20 stoljeća. To je glas Božjega čovjeka sina Elizabete i Zaharije. Zadnji je od proroka i samo pola godine stariji od Isusa iz Nazareta. Ivanova uloga bijaše bliža priprema svijeta za nastup Mesije, Božjega Pomazanika. Boravio je u pustinji i živio pokornički. U tišini pustinje puni dušu Božjim duhom i bit će sretan i sposoban ispuniti Božji plan. Kako tišina i molitva djeluju na čovjeka govori nam i ona priča o tri redovnika, koji su odlučila naći sreću. Prvi će tješiti bolesne. Drugi će miriti zavađene, a treći je odlučio poći u samoću pustinje i u tišini molitve tražiti sreću. Prvi nije uspio utješiti sve bolesne i nije bio zadovoljan. Drugi nije izmirio sve zavađene i nije se osjećao sretnim. Ali treći je u tišini uspio naći sebe i Boga, i bio je sretan. Ivan je napustio gradsku vrevu Jeruzalema i otišao u pustinju. U pustinjskoj samoći je pronašao svoj smisao života i put do Boga. Tijelo je ustuknulo pred duhom i duša se punila Božjom snagom. Zato je Ivan i otišao u pustinju i u njoj boravio godinama. Hranio se divljim medom i skakavcima. Nosio je haljinu od devine dlake, koja dobro žulja po koži, a daje prednost duhu. Iz pustinje dolazi novi čovjek. Iz pune duše zagrmio je glas u Jordanskoj dolini: Obratite se – govorio je – jer je blizu kraljevstvo nebesko! donosi sv. Matej. Ta riječ obratite se značila je: promijenite način mišljenja i sklonosti – promijenite mentalitet. Usmjerite svoj život na dobro drugih. Živite za druge i nastupit će kraljevstvo nebesko. Kraljevstvo nebesko ne silazi odozgor. Ono se rađa iz drukčijega ponašanja. Uvjetovano je promjenama u tebi, u ljudima. Ivan je krštavao na rijeci Jordanu. Uroniti u vodu Jordana značilo je umrijeti prošlosti i otvoriti se novoj stvarnosti. Treba napustiti društvo nepravde i zaći u Božju pravednost. Grnuo je k Ivanu sav narod iz Jordanske doline. Očito je Ivan pripremio sebe, a sada želi pripremiti i druge na dolazak Mesije. Jesmo li mi spremni za Isusovo rođenje? Vjernička priprema je drugi stupanj ili stepenica do blagdana Božića. Treba uzići do Božića i to poravnatim i pripravljenim putem.

Pripravite put Gospodnji, poravnajte mu staze, piše sv. Matej. Treba očistiti srce sebično i nečisto. Ovo je glavna misao druge nedjelje došašća. Čovjek mora zaviriti u dubinu svoje duše. U najvećoj dubini često se ugnijezdi sebičnost koja ne da pristup Gospodinu. To se može pročitati i u romanu Braća Karamazovi od Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, pisca ukrajinskoga podrijetla. U toj knjizi na jednom mjestu opisuje jednu zlu staricu koja je dospjela u ognjeno jezero. Anđeo plače i pita Boga: Ima li išta da je može izvući? Odgovor je da je u životu jednom dala stručak luka siromahu. Anđeo uzima taj luk, pruža prema starici da je izvuče. Drugi jadnici iz jezera se uhvatili za nju. Ali ona je sve tukla oko sebe i luk se prekinuo. To je sebičnost koja upropaštava. A Gospodin traži otvorenu dušu bez sebičnosti da može doći i nastaniti se u njoj. Čisto srce se raduje dolasku Gospodnjem. Srce ispunjeno drugim stvarima ne može prihvatiti Gospodina. Jedino čisto srce je spremno primiti Gospodina. U psalmu 51. molimo: Čisto srce stvori mi Bože, i duh postojan obnovi u meni. A šesto Isusovo blaženstvo glasi: Blago čistima u srcu oni će Boga gledati. Pojmom ‘čista srca’ izražavamo ‘dubinu ljudskoga bića’. Čisti srcem su oni koji su svoj um i volju uskladili sa zahtjevima Božje svetosti, poglavito na tri područja: u ljubavi, čistoći ili spolnoj ispravnosti i u ljubavi prema istini i pravovjerju. Postoji veza između čistoće srca, tijela i vjere, donosi Katekizam Kat. Crkve.  Bog govori srcu svoga naroda, ali narod je često ‘tvrda srca’. Zato nam je potrebno obraćenje srca za čistije življenje. Potrebna nam je unutarnja pokora da bismo doživjeli obraćenje srca. Uspjet ćemo ako molimo srcem i ako dar Duha Božjega pustimo u svoje srce. To znači da nam je potrebna korjenita promjena, ne ljudska računica.

Ljudsku računicu nalazimo u događaju s belgijskim knezom Ligne u razgovoru s francuskom spisateljicom Madame de Stael. Prije 200 godina izjavljuje da bi on do 30 godine najradije bio slavna glumica, od 30 do 60 slavni vojskovođa i državnik, a od šezdesete redovnik isposnik. Takvo srce nije spremno za Gospodina. Da je tako razmišljao Ivan Krstitelj, nikad ne bi bio ni postao ‘najveći od žene rođen’, niti bi bio ‘glas iz pustinje’. Ivan je imao dušu punu vjere, ufanja i ljubavi. Imao je srce za Božju pravednost i zato je postao velik. Ali, Ivan ipak nije dostojan skinuti obuću Kristu, koji dolazi. Ivanovo krštenje je samo znak obraćenja.

On će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem, piše sv. Matej. Božji Pomazanik dolazi po tijelu, kao ‘mladica iz panja Jišajeva’. Donosi Božju silu koja ostvaruje promjenu. U Sinu Božjemu stiže promjena. Duh Sveti je ta Božja energija iz koje niče Božje kraljevstvo. Oganj spaljuje i on je za one koji se ne obrate. To je kazna za one koji ne prihvaćaju Božju ljubav. Oganj je za bezbožnike. Božja pravednost počiva na ljubavi i potpunoj spoznaji koju moraš imati da bi mogao ispravno postupiti. Potrebno nam se ispuniti spoznajom Božjom ili misliti mislima Božjim. U životu s Bogom nisu više ljudska pravda i zakoni zemaljski. Možemo se čuditi kad čitamo izjavu proroka Izaije: Vuk će prebivati s janjetom, ris ležati s kozlićem, tele i lavić zajedno će pasti, a djetešce njih će vodit. Tu ne vladaju zakoni ove zemlje i ove prirode. Tu nastupa život s Bogom i Božja pravednost. A za tu pravednost se treba pripremiti: na materijalnoj, društvenoj i duhovnoj razini. Na materijalnoj razini potrebno je podijeliti svoj kruh s gladnima. Na društvenoj razini donijeti mir i pomirenje da bi svaki čovjek bio sretan. A na duhovnoj razini treba ispovjediti svoje grijehe i oprati ih u krvi Jaganjca Božjega. Sve to skupa traži imati vjere u Boga i činiti dobra djela. Vjera nas Božjom milošću spašava, a dobra djela nas po Božjoj dobroti opravdavaju. Na to nas poziva glas iz pustinje: Obratite se!” Jedino obraćen čovjek je spreman za slavlje Božića i za Gospodnji dolazak.

Fra Ante Pranjić Pilipović