Tomislav Sokol, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, uputio je 5. prosinca 2025. godine veleposlaniku Luigiu Soreci, šefu Delegacije Europske unije u BiH, Pismo zabrinutosti zbog jezične diskriminacije Delegacije EU u BiH, u kojem izražava svoju zabrinutost u vezi s jezičnim režimom koji primjenjuje Delegacija Europske unije u BiH.
Naime, Delegacija se prema javnosti predstavlja kao tijelo koje komunicira na “bosanskom/hrvatskom/srpskom” jeziku, dok se u stvarnosti koristi samo jedan jezik. Prema riječima gosp. Sokola od prosinca do danas nije bilo nikakvog odgovora veleposlanika Sorece, a kamoli promjene jezičnog režima i ravnopravne uporabe sva tri službena jezika u BiH.
Luigi Soreca, šef Delegacije Europske unije u BiH obraća se građanima BiH putem društvenih mreža, u kojem im objašnjava prednosti u prihvaćanju bržeg približavanja EU. U obraćanju nigdje nema niti spomena o jezičnom režimu jer su to, izgleda, nebitne stvari u odnosu na velike novce koji se nude.
Cijelo pismo na hrvatskom i engleskom jeziku koje je g. Tomislav Sokol uputio nj.e. Luigiu Soreci, objavljujemo u privitku.
NJ. E. VELEPOSLANIK LUIGI SORECA
šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini
posebni predstavnik Europske unije u Bosni i Hercegovini
Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini
Skenderija 3a, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Pismo zabrinutosti zbog jezične diskriminacije Delegacije EU u BiH
Poštovani veleposlaniče,
kao zastupnik u Europskom parlamentu obraćam Vam se radi iznošenja ozbiljne zabrinutosti u vezi s jezičnim režimom koji primjenjuje Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Delegacija), a koji nije u skladu s ustavnopravnim okvirom Bosne i Hercegovine niti s obvezama Europske unije u području temeljnih prava.
Uvidom u službenu mrežnu stranicu Delegacije nedvojbeno je razvidno da je u jezičnom izborniku ponuđena opcija “Bosanski/Hrvatski/Srpski”. Međutim, sav sadržaj koji se pod tom oznakom prikazuje u praksi je napisan u jednom, nediferenciranom jezičnom obliku, bez zasebnih ili jasno prepoznatljivih sadržaja na hrvatskom ili srpskom jeziku, iako se izričito navodi da se radi o sva tri jezika.
Delegacija se prema javnosti predstavlja kao tijelo koje komunicira na “bosanskom/hrvatskom/srpskom” jeziku, dok se u stvarnosti koristi samo jedan jezik.
Takva praksa predstavlja izričito kršenje ustavnopravnog okvira Bosne i Hercegovine, koji prepoznaje tri konstitutivna naroda, tri službena jezika i dva službena pisma te zahtijeva njihov jednak status i zaštitu. Ona istodobno predstavlja izričito kršenje obveza i vrijednosti Europske unije na području temeljnih prava i jezične raznolikosti te dovodi do diskriminacije na osnovi jezika i, posredno, pripadnosti narodu.
Ovakav pristup je u izravnoj suprotnosti s:
- Daytonskim mirovnim sporazumom
- Ustavom Bosne i Hercegovine (uključujući preambulu, članak II/1. i članak II/4.);
- Zakonom o zabrani diskriminacije Bosne i Hercegovine, posebno člankom 2., koji izričito zabranjuje izravnu i neizravnu diskriminaciju, uključujući po osnovi jezika i pripadnosti narodu;
- člancima 21. i 22. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (zabrana diskriminacije i poštovanje jezične raznolikosti);
- člankom 2. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima
- člankom 14. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda;
- Rezolucijom Europskog parlamenta od 9. srpnja 2025. o izvješćima Komisije o Bosni i Hercegovini (2025/2018(INI)), u kojoj se u članku 41. izričito traži učinkovita i jednaka uporaba sva tri službena jezika (bosanskog, hrvatskog i srpskog) i oba pisma (latinice i ćirilice).
U takvom pravnom okviru, sadašnji jezični režim Delegacije dovodi do de facto isključenja hrvatskog i srpskog jezika iz javne komunikacije, unatoč njihovom formalnom navođenju. Time nastaje stanje izravne i neizravne diskriminacije na osnovi jezika i, posredno, pripadnosti narodu, koje osobito pogađa Hrvate u Bosni i Hercegovini kao konstitutivan narod, čiji je jezik ujedno jedan od službenih jezika Europske unije.
Dodatno ističem da su drugi međunarodni akteri prisutni u Sarajevu, poput Misije OESS-a i Ureda visokog predstavnika (OHR), uspostavili trojezičnu praksu u svojoj komunikaciji. Iako ta rješenja nisu bez nedostataka, ona barem u formi i sadržaju odražavaju jednak status triju službenih jezika. Činjenica da predstavništvo Europske unije primjenjuje niži standard teško je pravno i politički održiva.
Sukladno navedenom, ovim putem Vas, kao šefa Delegacije i posebnog predstavnika EU, pozivam da:
- bez odgode uskladite jezični režim Ureda EU u Sarajevu, osobito mrežnu stranicu, javna priopćenja, natpise, obrasce i standardizirane dokumente, s ustavnopravnim okvirom Bosne i Hercegovine, tako da se osigura stvarna i vidljiva uporaba sva tri službena jezika i oba pisma;
- osigurate da oznaka “bosanski/hrvatski/srpski” odgovara stvarnom stanju, bilo kroz zasebne i jasno prepoznatljive verzije sadržaja na svakom od triju jezika, bilo kroz preuređenje jezičnog izbornika tako da korisnici mogu izričito odabrati bosanski, hrvatski ili srpski jezik;
Ljubazno molim detaljan pisani odgovor, s jasno naznačenim planiranim mjerama i okvirnim rokovima njihove provedbe.
U slučaju da do promjene u određenom vremenu ne dođe, smatrat ću nužnim ukazati na ovaj problem svim nadležnim institucijama i tijelima Europske unije, kako bi se osigurala učinkovita zaštita jednakog statusa sva tri službena jezika i oba pisma u Bosni i Hercegovini, uključujući i u aktivnostima same Unije.
S poštovanjem,
doc. dr. sc. Tomislav Sokol
zastupnik u Europskom parlamentu
