U Hrvatskoj i većini europskih zemalja radnici imaju minimalno 20 dana godišnjeg odmora, a četiri zemlje Europske unije minimalno nude 25 dana. Klinička psihologinja Lea Maričić naglašava da redoviti godišnji odmori smanjuju rizik od preuranjene smrti za oko 20 posto.
“Kvalitetan odmor je od velikog značaja za otklanjanje toksina iz tijela, revitalizaciju cijelog organizma, za naše fizičko i psihičko zdravlje. Bilo da izgaramo na poslu ili smo pod velikim stresom, godišnji će odmor značajno umanjiti te simptome”, rekla je za Hinu klinička psihologinja s Andrije Štampara Lea Maričić.
Prema Maričić, kvalitetan odmor je ključan za uklanjanje toksina iz tijela, revitalizaciju organizma i poboljšanje fizičkog i psihičkog zdravlja. Odmori značajno smanjuju simptome stresa i iscrpljenosti na poslu.
Tri do četiri tjedna bila bi idealna
“Prema istraživanjima o efektima godišnjeg odmora, većina se počinje opuštati i osjećati da su na godišnjem odmoru tek nakon otprilike tjedan dana, osmi dan”, naglasila je Maričić i dodala da tek nakon toga zapravo počinje proces odmaranja.
Stoga su, kaže, dva tjedna odmora nekakav minimum ispod kojeg ne bi trebalo ići. “A tri do četiri tjedna odmora u kontinuitetu optimalni su za psihosocijalni oporavak radnika i veću produktivnost”, istaknula je.
Ako dugi odmori nisu mogući, kraća rekreativna putovanja mogu također smanjiti stres i poboljšati kognitivnu fleksibilnost. “Pozitivni efekti redovitih kraćih odmora mogu poslužiti kao zamjena za godišnji odmor, ali samo privremeno. Primjerice, kratko, trodnevno putovanje može smanjiti percepciju stresa i sniziti razinu kortizola, hormona stresa”, objasnila je psihologinja.
Tri tjedna odmora smanjuju rizik preuranjene smrti za 37 posto
Hrvati prema zakonu imaju pravo na minimalno 20 dana godišnjeg odmora, koji ne uključuje vikende i državne praznike. U većini europskih zemalja ovo je zakonski minimum, dok neke zemlje, poput Švedske, Austrije, Danske i Francuske, nude 25 dana.
Dugogodišnja studija u Helsinkiju potvrdila je da tri tjedna odmora godišnje smanjuju rizik od preuranjene smrti za 37 posto. Istraživanja također pokazuju da godišnji odmori poboljšavaju fizičko zdravlje, san i raspoloženje.
“Čini se da su češći godišnji odmori imali izravan pozitivan učinak na smrtnost. Iako specifični mehanizam ove povezanosti ostaje nepoznat, otkrića upućuju na važnost razmatranja zdravstvenih dobrobiti odlaska na odmor. Odmor može biti ne samo ugodan, već i u službi promocije zdravlja”, zaključak je studije koju su objavili profesor javnog zdravstva Brooks B. Gump i zdravstvena psihologinja Karen A. Matthews sa Sveučilišta u Pittsburghu.
‘Odložite svoj telefon’
Ključna je stvar da se na godišnjem odmoru ljudi doista odmore. Tome često prepreku predstavlja posao koji im ne prestaje biti u mislima, pogotovo ako im stalno dolaze poruke vezano uz posao.
“Teško je, ali odložite svoj telefon što je više moguće i razmislite o brisanju poslovnih aplikacija poput e-pošte ili društvenih mreža dok ste odsutni. Studije su povezale provođenje manje vremena na telefonu s opuštenijim odmorom”, savjetuje psihologinja Maričić.
Na odmoru ćete se najviše opustiti ako mu ne pristupe s hrpom stvari koje morate posjetiti i obaviti, već ako vam je cilj jednostavno povratiti snagu i dobro se odmoriti. “Ukratko, ono što najviše potiče porast zdravlja i dobrobiti tijekom odmora jesu provođenje dijela vremena na pasivno opuštanje i uživanje u aktivnim dijelovima odmora”, poručuje.
Obaveze riješite u prvih par dana
Mnogi koriste godišnji odmor za obavljanje zadataka koje ne stignu tijekom radnog vremena, poput liječničkih pregleda i pospremanja.
Psihologinja Kristina Bačkonja savjetuje da se te obveze riješe na početku ili kraju odmora kako bi se većina slobodnih dana iskoristila za pravi odmor.
Promjena mjesta boravka je ključna za isključivanje iz radnog okruženja. Iako neki ne mogu otići na more, odlazak na bazene ili u prirodu može pomoći u promjeni rutine i stvaranju osjećaja odmora. Prekid poslovne komunikacije, kad god je to moguće, također je važan.
Vratite se sredinom tjedna
Kako se bliži povratak na posao, ključno je izbjeći stanje depresije. Po povratku s odmora, treba ostaviti dovoljno vremena za obavljanje aktivnosti koje čekaju po povratku i lakše prilagoditi uobičajenoj rutini. Vraćanje u ustaljeni ritam spavanja i prehrane te strukturiranje prvog radnog dana ili tjedna s jasnim ciljevima može pomoći.
Bačkonja preporučuje povratak na posao sredinom tjedna kako bi se obaveze postepeno vratile, što smanjuje šok povratka. Povratak na radno mjesto nepripremljen može biti stresan, stoga je važno planirati povratak kako bi se izbjegla dodatna napetost.
