Ako ste se ikad pitali kako je moguće da ste jučer temeljito očistili kuću ili stan, a već danas primjećujete novi sloj prašine, odgovor se krije u svakodnevnim procesima koje rijetko primjećujemo.
Iako nam se čini da prašina ulazi izvana, dobra polovica zapravo nastaje u našem domu: iz materijala, aktivnosti i protoka zraka. Neki od uzroka toliko su uobičajeni da ih više ni ne povezujemo s nakupljanjem čestica.
Zato donosimo detaljno objašnjenih šest manje očekivanih izvora prašine i praktična rješenja kojima ćete napokon stati na kraj beskonačnom brisanju površina.
Ventilacija i klima uređaji koji nisu redovito očišćeni
Nečisti filtri klimatizacijskih i ventilacijskih uređaja jedan su od najvećih “nevidljivih” generatora prašine u domu. Kada se u njima nakupi masnoća, prljavština i sitne čestice, oni počinju širiti prašinu kroz zrak svaki put kad ih uključite. Zbog toga se površine zaprljaju nevjerojatnom brzinom, čak i u prostorijama koje rijetko koristite.
Redovito čišćenje filtera, barem jednom mjesečno u sezoni korištenja, može prepoloviti količinu prašine u zraku. Osim toga, povremeno brisanje ventilacijskih rešetki i održavanje protočnosti zraka dodatno smanjuju taloženje čestica.
Tekstil u domu
Tekstil je jedan od najpodcjenjenijih izvora prašine jer stalno otpušta mikroskopska vlakna koja se potom raznose zrakom. Zavjese, tepisi i jastuci upijaju sve što se odvija u prostoru, svaki dodir i svaki korak po tepihu oslobađa novi sloj čestica.
Zato ih treba redovito prati, usisavati i prozračivati, ovisno o vrsti materijala. Dubinsko čišćenje tekstila barem dvaput godišnje primjetno će smanjiti taloženje prašine u cijelom domu.
Suhi zrak u prostoru
Kada je zrak presuh, čestice prašine lakše lebde, sporije padaju na površinu i dulje ostaju u optjecaju. To znači da se prašina raznosi po prostoru i neprestano taloži, bez obzira koliko često čistili.
Uvođenjem ovlaživača zraka ili jednostavnim postavljanjem posuda s vodom možete postići zdravu razinu vlage od 40–50%. Time prašina brže pada i lakše se uklanja brisanjem, umjesto da stalno lebdi zrakom.
Kuhinjska para i sitne masnoće iz pripreme hrane
Kuhanje je veliki, ali rijetko prepoznat izvor prašine jer se para i masnoća talože na površinama koje nisu nužno u kuhinji. Para iz lonaca nosi sitne čestice masnoće koje se šire prostorom i stvaraju ljepljivi film, savršen za hvatanje prašine. Zato police, gornji dijelovi ormarića i čak udaljeni kutovi stana mogu izgledati zapušteno unatoč redovitom čišćenju.
Uključivanjem nape pri svakom kuhanju i redovitim čišćenjem njezinih filtera značajno se smanjuje taloženje masnih čestica. Povremeno odmašćivanje kuhinjskih površina osigurava da se prašina manje nakuplja i da se lakše briše.
Elektronički uređaji koji privlače prašinu statičkim nabojem
Televizori, monitori, laptopi, zvučnici i drugi uređaji stvaraju statički elektricitet koji funkcionira poput magneta za prašinu. Na njihovim površinama prašina se skuplja izuzetno brzo, a zatim se raznosi pri svakom pomicanju zraka.
Redovito brisanje antistatičkim krpama i korištenje sprejeva koji smanjuju privlačenje prašine znatno usporava taloženje. Također, gašenje uređaja kada nisu u upotrebi smanjuje stvaranje statičkog naboja.
Otvorene police, dekoracije i pretrpani prostori
Sto više izloženih predmeta imate, to stvara više potencijalnih površina za skupljanje prašine. Otvorene police, knjige, ukrasi i sitnice privlače i zadržavaju prašinu, pogotovo ako se ne koriste često.
Minimalistički pristup i odabir zatvorenih ormarića mogu drastično smanjiti vrijeme potrebno za čišćenje. Ako pak volite dekoracije, pokušajte ograničiti njihov broj i odabrati one koje se lako brišu ili povremeno operu.
