Čitanjem Marulićevih stihova na hrvatskom, latinskom i talijanskom jeziku započeo je dvodnevni znanstveni skup „Povijest hrvatskoga jezika i digitalno doba – o 500. obljetnici smrti Marka Marulića“, koji se održao u organizaciji Instituta za hrvatski jezik i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prigodom obilježavanja Godine Marka Marulića.
Skup je održan 21. i 22. studenoga u Zagrebu, a otvorila ga je ministrica kulture i medija u Vladi republike Hrvatske dr.sc. Nina Obuljen Koržinek koje je istaknula “kako je upravo Marko Marulić jedan od prvih koji je pokazao kako se istodobno može biti i kozmopolit, Europejac i samosvjestan Hrvat koji čuva svoj nacionalni identitet, što je jasno isticao i u svojem književnom djelovanju.”
Među četrdesetak izlagača iz Hrvatske i inozemstva našla se i profesorica iz Tomislavgrada Marija Pavković Baković. Ona je u petak, 22. studenoga 2024. održala predavanje pod nazivom: “Zadarsko-duvanjsko izdanje Marulićeva Naslidovan’ja kao kulturno-identitetski čin”. “Marulićev prijevod „Od naslidovanja Isukarstova i od pogarjenja tašćin“ objavili su zajednički Zadarska nadbiskupija i duvanjska nakladnička kuća „Sveta baština“ 1989. Ovo izdanje može se smatrati važnim ne samo zbog marulološke, teološke, književne ili jezične dimenzije već i kao važan kulturno-identitetski čin, koji je imao za cilj određene prostore naseljene Hrvatima, izvan tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske, upravo na marulološkoj teološkoj, kulturnoj, jezičnoj tradiciji snažnije integrirati u ukupan hrvatski kulturni prostor.
Objavljivanje „Naslidovanja“ u zajedničkoj nakladi Nadbiskupije zadarske i duvanjskog nakladnika događa se uoči raspada Jugoslavije, u vremenu nestabilnosti i preslagivanja u do tada naizgled monolitnom jugoslavenskom socijalističkom društvu, a izdanje ne samo da svjedoči kako i u tadašnjem Duvnu postoji relevantna nakladnička kuća kadra su objaviti važno i kompleksno djelo, već i kako je riječ o komplementarnom kulturnom prostoru u kojem se promišlja izvan provincijskih okvira”, istaknula je Marija Pavković Baković u svom predavanju.
Prof. Mirko Ćurić