Znate li što znače ove stare riječi?
Svake godine 21. veljače obilježava se Međunarodni dan materinskog jezika, dan koji je ustanovio UNESCO kako bi podsjetio koliko je važno čuvati jezičnu raznolikost i vlastiti materinski govor. Jezik nije samo sredstvo sporazumijevanja. On je pamćenje naroda, način razmišljanja, osjećaj pripadnosti i most između prošlih i budućih naraštaja.
U vremenu kada riječi brzo nastaju i još brže nestaju, neke stare, arhaične riječi polako klize u zaborav. Nekada su bile dio svakodnevice, izgovarale su se u kućama, na poljima, u školama i na sijelima. Danas ih rijetko čujemo, a mlađi naraštaji često ni ne znaju njihovo značenje.
Povodom Međunarodnog dana materinskog jezika izdvojili smo nekoliko takvih riječi. Znate li što znače? Ispod riječi su njihova značenja.
Bucat?
Škip?
Opanak?
Stopanjica?
Krbač?
Zobnica?
Fučija?
Uzobaditi?
Hrnjaga?
Lopar?
Samar?
Uprtica?
Stap?
Mećaja?
Dižva?
Krtov?
Šudar?
Modra?
Pula?
Bucat – drvena posuda za vodu, nosila se u ruci
Škip – veća drvena posuda za mlijeko
Opanak – obuća od životinjske kože
Stopanjica – domaćica
Krbač – veći drveni štap za gonjenje stoke
Zobnica – tkana torba od vune
Fučija – drvena posuda za prenošenje vode na leđima
Uzobaditi – vršiti jesensko oranje
Hrnjaga – hrpa, gomila (npr. drva)
Lopar – drveni držač kojim se kruh stavljao u krušnu peć
Samar – tovarno sedlo
Uprtica – uže od vune za vezivanje (npr. fučije)
Stap – duboka posuda u kojoj se “melo” mlijeko
Mećaja – dugi štap pomoću kojega se “melo” mlijeko
Dižva – drvena posuda u koju se muzlo mlijeko
Krtov – košara pletena od pruća, za nošenje krumpira, trave, drva
Šudar – marama za glavu
Modra – suknja, obično od vune
Pula – dugme
Slaven Nevistić /Tomislavcity
