Dr. Jozo Ivančević Foto: Mladen Topić, Ramski Vjesnik

Dr Jozo Ivančević je već petnaestak godina načelnik općine Prozor Rama. Kako sam kaže u svom radu se susretao s brojnim problemima i opstrukcijama kako iz same Rame tako i sa strane. Ipak ova općina pokazuje izuzetnu žilavost a i razvija se suprotno stereotipima koji vladaju u cijeloj BiH. Zato su iskustva i uspjesi ove općine pokazatelji za druge i one koji žele boljitak svom stanovništvu.

Razgovor vodio: Ivo Ćurković

Općina Prozor Rama je u zadnje vrijeme poznata po tome što pokušava bržim i jačim gospodarskim razvojem osigurati opstanak mladih. Predstavite nam što su ti projekti i u kojoj fazi su realizacije?

Općina Prozor-Rama različitim projektima radi na ostanku i opstanku stanovništva. Nažalost više razine vlasti nisu posvećene razvojnim projektima. Dio naših aktivnosti usmjeren je na mlade, na socijalu i na demografiju tako da potičemo obitelji od rođenja djeteta, preko pomoći prilikom polaska u školu, besplatnog prijevoza za sve učenike osnovnih škola na području Općine i Srednje škole Prozor, pomaganje terenske nastave, učeničkih izleta i projekata… Tu su i stipendije koju dobije više od 150 studenata, zatim odrađivanje pripravničkog staža. Radimo i na opremanju i dogradnji škola.

Drugi dio poticaja odnosi se na razvojne programe. Najaktualniji projekt je izgradnja tvornice GS Rama. To je objekt koji se gradi u Poslovnoj zoni Izlaz na regionalnoj cesti Rama-Tomislavgrad. U tu tvornicu bit će uloženo oko 40 milijuna KM, projekt potpomaže i Općina Prozor – Rama, a investitor je njemačka kompanija koju vodi gospođa Snježana Kopruner kojoj i ovom prigodom iskazujem zahvalnost što je našla način da dovede kvalitetan njemački kapital u našu općinu. Završetkom ove tvornice otvaraju se mogućnosti za više od 250 radnih mjesta. I tu se neće stati ukoliko bude kvalificirane radne snage. I na tome radimo. Učenici Srednje škole Prozor strojarskih zanimanja, a posebno CNC operater dio svoje prakse odrađuje u TMT Travnik, a kasnije će to raditi u tvornici u Rami. Osigurana su i dobre učeničke stipendije, za drugi razred po 400 KM, a za treći po 500 KM.
Imamo i manje poticaje za poljoprivredu, a ulažemo i u druge oblasti. Trenutno se finaliziraju radovi za novu zgradu dječjeg vrtića u Prozoru. Tu su i projekti završetka gradske tržnice u Prozoru i pripreme za izgradnju Ramskog trga s muzejskim prostorom, galerijom umjetnina i drugim sadržajima koje treba imati jedan grad.

Infrastrukturne radove provodimo s ciljem poboljšanja uvjeta življenja na što većem dijelu ove općine, tako da smo osigurali opskrbu pitkom vodom velikog dijela općine te da mnoga naselja imaju uređene lokalne putove, pa i asfaltirane prilaze do kuća i garaža.

Moram ovdje istaknuti i jedan projekt koji smo doveli skoro do kraja, a stoji van upotrebe već više od 7 godina. Riječ je o Domu za starije i nemoćne osobe „Rama“ na Šćitu. Općina je uložila milijunska sredstva uz sufinanciranje Vlade Republike Hrvatske, no, pojedinci iz Rame koji bi trebali biti uzor sve su to opstruirali i zaustavili projekt prije osam, devet godina. Umjesto da u Domu radi barem 30 osoba, i bude smješteno naših 80 starijih osoba, on propada zbog političke opstrukcije preko pojedinih fratara.

Ekologija je naša današnja velika potreba. U vašoj općini je pred realizacijom sortirnica otpada. To je projekt vrlo rijedak i na nivou cijele BiH. Zašto ste se upustili u ovakav poduhvat?

Čini mi se da smo prvi u Bosni i Hercegovini kada je riječ o zbrinjavanju otpada. U Eko parku u Prozoru izgradili smo sortirnicu koja je samo u 2023. godini sortirala skoro dvije tisuće tona otpada. U sortirnici je zaposleno 14 osoba. Tu je izgrađena i kompostana gdje se pravi kompost. Ove godine nastavljamo s izgradnjom kolektora otpadnih voda.
Pokrivenost odlaganja, odvoza i sortiranja otpada bit će do kraja godine i više od 90 posto. Stara deponija otpada zvana Duška kosa donedavno je predstavljala ruglo za ovaj kraj a sada je zatvorena, na neki način sanirana.

Turizam je jedna od najperspektivnijih grana gospodarstva. Vi imate Ramsko jezero koje pokušavate brendirati u turističke svrhe. Imate i nekih drugih planove. Do kuda je stigao turistički razvoj Rame?

Turizam je jedna od strateških opredjeljenja ove Općine. Planirano je izrada strateških dokumenata za učinkovitije upravljanje razvojem turizma, posebno regulacijskih planova za pojedina područja, kreiranje raznolikih tematskih turističkih ponuda, razvijanje infrastrukture za aktivni turizam, pomaganje razvoja privatnog sektora u oblasti ponude turističkih smještaja, kao i poboljšanje obučenosti stanovnika za unaprijeđenje turističkog sektora,

Najveći infrastrukturni projekti, a to su lokalni putovi i vodoopskrba, uz prošireno prikupljanje otpada, imaju izravnu vezu sa poboljšanim uvjetima za turizam.
Turističke vrijednsoti Ramskog jezera dobro poznaju i Vaši čitatelji, naši susjedi iz Tomislavgarada, Kupresa i Livna, kao i sa šireg područja. Sada se trudimo da tu ponudu obogatimo arheološkim nalazištem Gradac kod Uzdola i nekim posebnim manifestacijama kao što su Dani šljive.

U Strategiji nam je i jedan veliki projekt vezan za turizam, a to je izgradnja turističkog centra na Ramskom jezeru kroz partnerstvo sa privatnim sektorom. Taj projekt će biti posebno značajan za pozicioniranje Rame kao važnog turističkog odredišta, iako je sada samo u nekoj početnoj idejnoj fazi.

Koliki je proračun općine i kakva je njegova struktura?

Proračun je u 2023. godini izvršen u visini od oko 28 milijuna KM. Radi realnije slike, treba reći da se dio proračuna u visini od skoro 10 milijuna odnosi na naplate po tužbama koje smo imali protiv JP Elektroprivreda HZ HB Mostar, te se neće ponavljati u ovoj godini. Realno se proračun izvršava u visini od oko 18 i pol milijuna KM. I to su značajna sredstva, jer je prije petnaest godina proračun iznosio do 5 milijuna KM.

U strukturi proračuna glavninu čine neporezni prihodi, a među njima su najveći oni koji se odnose na prihode od elektroprivrednih poduzeća po osnovu naknade za hidroakumulacije i po osnovu komunalne naknade.

Ovih dana komentiramo činjenicu da smo svih 15 godina, od kada sam načelnik ove Općine, proračun usvajali prije kraja godine i prije Božića, tako da smo na vrijeme mogli raditi sve one javne nabavke velike infrastrukturne projekte koje smo provodili.

Poznato je da imate problema sa Elektroprivredom HZHB. U čemu se ti problemi ogledaju i koliko oni utječu na proračun i razvoj općine?

Bilo je problema, dio smo riješili a dio problematike još je u rješavanju. Mi smo uvijek tražili prava koja po zakonima pripadaju općini Prozor-Rama. Elektroprivreda HZHB je bila uporna u želji da ovoj općini plati što manje. S Elektroprivredom BiH smo imali jedan spor koji je završen u našu korist, a tijekom drugog spora oni su shvatili zakon i prihvatili su našu metodologiju izračuna i nastavili korektno plaćati. Elektroprivreda HZ HB je to shvatila tek nakon četvrte presude i nakon velikih milijuna kamata koje su morali platiti, tek su na petoj tužbi pokrenuli razgovore i sporazume.

Međutim, ovi iz Elektroprivrede HZ HB se i dalje ne mire sa situacijom, vidimo da im HDZ BiH pomaže u tome, iako je nejasno zašto im je važno smanjiti izdvajanja za Ramu, Čapljinu, Mostar, Tomislavgrad, Livno, Jajce, Jablanicu, Konjic i druge jedinice lokalne samouprave.

Zajedno su prošle godine doveli do usvajanja novog Zakona o energiji i tada smanjili obvezu svojih plaćanja općinama i gradovima. Pokušali su ići i dalje u izmjene zakonskih rješenja, ali tada smo se mi iz lokalnih samouprava okupili, ja sam bio inicijator sastanaka pa smo dva sastanka održali u Rami, tako da sada mi zajedno pokušavamo utjecati da zakoni ne odu u pogrešno pravcu.

Nećemo dozvoliti da se rješava naknada za hidroakumulacijske objekte koji se nalaze na toritoriju naših općina rješavaju bez našeg sudjelovanja. Tu igru nećemo dozvoliti ni elektroprivredama ni HDZ-u.

Vi ste bili član HDZ-a 1990 ali ste zbog neslaganja oko vođenja stranke istupili i osnovali svoju stranku. U čemu su bili problemi? Kakav je sada odnos političkih snaga na području Vaše općine?

Bio sam član HDZ 1990 sve dok predsjednik Ilija Cvitanović nije bez naše suglasnosti potpisao sporazum o suradnji s Draganom Čovićem. To je bilo u siječnju 2018. godine, i nakon naših glasnih i jasnih očitovanja protivljenja, on je tada smjenio cijeli općinski odbor.
Tada je jedna grupa u predsjedništvu HDZ 1990 sve odradila u korist Dragana Čovića, jer mu je sporazum poslužio za učvršćenje na vlasti i za predstavljanje sebe kao glavnog zaštitnika Hrvata u BiH. Kako nas je zaštitio, vidimo po brojkama koliko nas ima.
Osnovali smo u veljači 2022. godine Ramsku narodnu stranku. Polazište nam je lokalna zajednica i za nju se borimo, ali planiramo surađivati i uvezivati se sa sličnim strankama i pojedincima koji promišljaju na sličan način, kako bismo ostvarili potreban utjecaj i na razini županije i federacije.

Kako ocjenjujete stanje Hrvata u BiH? Koji su glavni problemi i gdje vidite rješenja?

Hrvati su politički sluđivani još od rata. Iza nas je trideset poratnih godina, a skoro svih tih tridest godina na vlasti je HDZ BiH. Nijedan ključni problem nisu rješili. Ljudi neprestano odlaze. Pojedina mjesta u BiH ostaju potpuno prazna. Nema dovođenja inozemnih investitora. Sve se svodi na jedan dobro uhodani hranidbeni lanac na čijem je čelu stranka HDZ i tako to funkcionira. Slično je i kod drugih naroda u BiH.

Pred svake izbore njihove službe za marketing smišljaju neke teze koje posluže privremeno i samo kao obmana naroda. Hrvati pričaju o ugroženosti, o izbornom zakonu, bilo je galame oko javnog servisa na hrvatskom jeziku, sjetimo se i trećeg entiteta – sve su to bile dobro smišljene parole, jer se na tim projektima ništa nije radilo. Drugi narodi pričaju o građanskoj BiH, ili o nekoj državnoj imovini, ili o otcjepljenju, uglavnom uspješno smišljaju priče da zavedu narod. A što je najgore, ništa ne rade. Bosna i Hercegovina je najzaostalija država u Europi, i to je zasluga vodećih političara, narod je kriv samo što nasjedne na predizborne trikove.

Priča o Izbornom zakonu skriva glavne probleme. Da, Izborni zakon treba promjeniti, pa dajte ga onda već jednom promijenite. Međutim, to nije cilj jer se upravo na njemu i Željku Komšiću homogenizira se hrvatsko biračko tijelo. Što bi bio Čović bez Komšića, a što Komšić bez Čovića? Vjerojatno bi oba bila na političkoj margini jer bi se među Hrvatima pojavio pluralizam. Taj pluralizam bi zasigurno doveo do povoljnog političkog, i pravnog okruženja bez korupcije. Pojavili bi se i ulagači. Povoljno zakonsko okruženje mora biti motor koji će pomoći gospodarstvu, a ne ga gušiti.

Jeste li član HNS-a i kako vidite rad ovoga tijela?

Nisam se slagao da budemo članovi HNS-a koji je u službi samo HDZ-a BiH. Prije izbora uvijek su puna usta HNS-a, a nakon izbora ostaje opet samo HDZ. Mi smo se u Rami davno podigli protiv jednoumlja i politike koju je provodio HDZ na čelu s Draganom Čovićem. Znam da bi nas mnogi proglasili “nehrvatima”, baš kao i sve one koji ne glasaju za HDZ. Ali mi znamo svoje, ne treba nam ničiji politički blagoslov, radimo i borimo se za svoj narod.
HNS je mogao postati važnim tijelom za pomaganje statusa Hrvata u BiH. Mogli smo se preko HNS-a boriti za kvalitetnije obrazovanje, za kvalitetnije zdravstvo, za istinitu i sveobuhvatnu povijest (sada nam drugi preuzimaju prapovijest, velikaše Bosne u Srednjem vijeku kao svoje, tumače Domovinski rat na svoj način, a naši povjesničari i HNS šute). Nažalost, HNS ideja je u samom početku poslužila za jačanje HDZ-a i za gašenje manjih hrvatskih stranaka. Danas  samo Hrvati nemaju oporbu u svojim politčkim redovima, jer je ona ugašena upravo uz pomoć HNS-a.

U kakvim ste odnosima s Draganom Čovićem i HDZ-om BiH? Imaju li ti odnosi utjecaja na stanje u vašoj općini?

Odnosi s HDZ-om su takvi da gdje god mogu opstruiraju prava koja pripadaju općini Prozor-Rama. Već sam naveo političku kontrolu unutar EP HZ HB. Zamislite, iz Rame koja proizvodi najviše, čak preko 50 posto električne energije unutar EP HZ HB, nitko nema u direktorsku poziciju. Upravljaju općine koje ne proizvode ni kilovat struje, zapošljavaju se iz svih općina više nego iz onih koje proizvode električnu energiju. Svemu tome kumuje HDZ BiH i njihov nejaki ogranak u Rami.

Do sada su Dragan Čović i svi njegovi kadrovi zaobilazili općinu Prozor-Rama u širokom luku. Dugogodišnji predsjednik Vlade HNŽ-a nije bio nijednom u službenom posjetu Rami, neki ministri jesu jednom, neki dvaput, većina nijednom u proteklom osmogodišnjem razdoblju. A upravo tada smo radili i sortirnicu i prečistač otpadnih voda, i gradsku tržnicu i dječji vrtić i Dom za starije i nemoćne…. Možete li razumjeti da direktor županijskog Fonda za zaštitu okoliša nijednom nije posjetio sortirnicu otpada ili prečistač otpadnih voda, nije odobrio ni jednu marku za te velike projekte, a pomaže nekim odabranim vlasnicima solarnih elektrana? A to je kod nas tako kad odlučuje HDZ.

Evo i ove političke usporedbe – ne znam kakav bi trebo biti odnos s čovjekom koji kaže: „Čuvajte Republiku Srpsku,“ iz koje je protjerano više od 200 tisuća Hrvata. Ali, vjerujte da se mi u Rami ne zamaramo sa tim njihovim propustima. Mi radimo svoje onako kako najbolje znamo, u druge se i ne uzdamo, ne moramo tražiti ni od koga politički blagoslov, i mislim da se upravo u toj samostalnosti nalazi ključ naših uspjeha.

Postoji li u hrvatskom nacionalnom korpusu u BiH kritična masa da se nešto bitno promjeni kako bi se osigurao opstanak Hrvata na ovim prostorima? Što je potrebno poduzeti kako bi se taj opstanak osigurao?

U ovo našem okruženju pojavljivala se povremeno oporba za koju se uvijek našlo načina za potkupiti i primiriti, najčešće preko HNS-a. Ipak, ima mjesta i ljudi koji se opiru ovom jednoumlju. Mi smo u Rami započeli borbu protiv HDZ-ovog jednoumlja još prije više od dvadeset godina. Vidimo i na drugim mjestima lokalne pokrete koji su se organizirali kao samostalne stranke. Međusobno uvezivanje ovih lokalnih snaga može donijeti rezultate i na općim izborima.

Zapravo, nikad nisam ni zamišljao da neka stranka svojim programom nije u redu. Nisu u redu ljudi koji vode te zastarjele politike, i vrijeme je da se ti ljudi odmaknu od naše stvarnosti, da dopuste mlađim osobama da stvarno i slobodno donose pozitivne odluke. Slijepa poslušnost stranci, odnosno starim stranačkim kadrovima i njihovim zastarjelim mišljenjima, donosi korist samo pojedincu, dok zajednica ostaje zapuštena.

Za poboljšanje stanja Hrvata, ali i svih drugih naroda u BiH potrebno je smijeniti s vlasti upravo one koji vladaju već tri desetljeća. Politička sigurnost je preduvjet za bilo kakav razvoj. Ljudima je najpotrebniji posao, po mogućnosti blizu svog mjesta življenja. Upravo to mi pokušavamo kroz izgradnju tvornice GS Rama. U svaki grad može doći i veliki kapital, ali vlasti trebaju biti uključene u smislu stvaranja uvjeta za to. Država kod nas ne radi tako, ona očigledno odmaže, smeta kako se ne bi događao razvoj u nekim sredinama. Kad kažem država, mislim na osobe koje su preuzele najviše funkcije, posebno one hrvatske. Jer, njihov loš rad pogađa sve narode u Bosni i Hercegovini, a posebno nas Hrvate kojih je sve manje.