U okviru Festivala knjige u Matici hrvatskoj predstavljena je u petak, 7. lipnja o.g. knjiga ”Putevima hrvatskog proljeća“ novinara i publicista Mate Kovačevića, koja donosi priču o protagonistima pokreta iz 1971., a koji su dvadeset godina kasnije bili nositelji ideje hrvatske državnosti.

Po sparnom vremenu, već u 16 sati, upriličeno je predstavljanje knjige našeg Duvnjaka Mate Kovačevića u dvorištu Matice hrvatske ispod krupnih suncobrana a bilo je i nešto povjetarca koji je hladio zagrijana ljudska tjelesa. Natiskalo se oko stotinjak ljudi. Sjedio sam s našim dr. Antom Ljubičićem i neizostavnim Ćilom kad su u pitanju tv kamere.

Na improviziranoj pozornici bio je recenzent književnik Damir Pešorda, do njega autor knjige Mate, u sredini Zrinka Turalija, urednica vijesti iz kulture, a do nje akademik Josip Lisac, čiji je Ogranak Matice hrvatske iz Zadra nakladnik spomenute knjige.

Akademik Josip Lisac najprije je rekao da se sjeća mladoga studenta Mate koji je u međuvremenu i tjelesno i intelektualno rastao i narastao do razine vrsnog analitičara političkih zbivanja s pozamašnom erudicijom i s izražajnim stilom koji je sličniji boljim književnicima no publicistima pa nije onda čudo da je postao članom Društva hrvatskih književnika. Dodao je i da desetljećima imaju prijateljski odnos te da je više puta bio i u rodnoj kući Mate Kovačevića te da se tamo osjećao kao u vlastitom domu.

Ocijenio je da pitanje Hrvatskog proljeća nije lagano pitanje. “Iako ga je tadašnji politički vrh odlučio srezati, omogućio je Ustav iz 1974.godine i danas je Hrvatska samostalna država”, rekao je Lisac, govoreći o Ustavu SFRJ koji je spustio više ovlasti na razinu republika.

“Bilo je dostojnih nastavljača tog Ustava koji su stvorili hrvatsku državu. Imamo razloga biti im zahvalni”, naglasio je na kraju akademik Lisac.

Novinarka Turalija je stavila mikrofon pred autora: “Naglasak bih stavio na prvi dio knjige “Od proljeća do zrele državnosti”. koji je zapravo politički. On sadrži likove koji su protagonisti ne samo tijekom Hrvatskog proljeća, nego su oni bili i nositelji ideje hrvatske državnosti 1990-ih godina. Ne radi se ovdje o čisto historiografskom pristupu, nego je to više pristup filozofije nacionalne povijesti”, rekao je autor knjige, novinar Hine Mate Kovačević.

“Hrvatsko se proljeće, kao pokret morao dogoditi, a dogodio se 30 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, kada dolazi do ekspanzije jedne ideje u cijelom hrvatskom narodu”, istaknuo je.

“To je ideja hrvatske državnosti, identiteta i samobitnosti, s tim da nositelji tog preporodnog gibanja nisu gledali jednako na hrvatsku budućnost. Od studenata koji su tražili ono što je tada bilo nemoguće, do Matice hrvatske, preko niza ljudi koji su pisali za Hrvatski tjednik, intelektualno osmišljavali ideju hrvatske državnosti”, ističe autor.

Damir Pešorda osvrnuo se ukratko o autoru prije svega kao književnom kritičaru čiji su tekstovi – recenzije knjiga mnogih autora ne samo iz Hrvatske, nego i iz Bosne I Hercegovine. Drugi dio knjige nosi naslov “Između kulture i politike”. Umjesto politike, u njemu dominiraju tekstovi jezikoslovne i književne tematike, a mogu se pronaći i tekstovi primjerice, o pok. Marku Kovačeviću kao piscu i prevoditelju pa čak o glazbeniku Rajku Dujmiću i sportskim novinarima Zvonimiru Magdiću i Frediju Krameru.

Bili su nazočni mnogi književnici, akademici, a i sam predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran. Gledam ga kako u trećem redu sjedi, ozbiljan, skroman. Pada mi stara misao na pamet da su uvijek veliki istodobno skromni.

Okolo pet-šest štandova s ponudom matičinih knjiga čije sam naslove pogledao I vidio da neke već imam.

U obližnjoj dvorani rashlađeno rujno vince: crno i bijelo. Pita Ćile: – Koje ćemo? Ja ću, velim, bijelo, lakše je za probavu. Kucnemo se plastičnim čašama i malo pročavrljamo. Otkrijem da je Ćile išao u školu s mojom bratanom Anom. Samo me je ponovno podsjetio koliko sam nakupio ljeta u svom kratkom životu.

Naravno, ne može bez šale. Povjeri mi se Ćile kako će, čim stigne u Brišnik, ukrasti jedno janje i stavit ga na ražanj pa kud puklo da puklo. Evo, odajem ga i upozoravam vlasnike janjaca u Brišniku da paze kad Ćile dolazi i da pripaze na svoje blago.

Sve više vjerujem da su predstavljanja knjiga mini derneci kamo ljudi dolaze da se vide, razmijene koju i da se nasmiju. A oni koji kupe čitat će. Pogotovo ako shvate da i čitanje tuđih knjiga može biti kreativno!

Ante Šarac/Tomislavcity