Žena obučena u sunce, mjesec pod njezinim nogama, a na glavi joj vijenac od dvanaest zvijezda, donosi knjiga Otkrivenja. Uznesenje Blažene Djevice Marije ili ‘Velika Gospa’ je u planu podmirenja zemaljskih dugova prema nebesima. Najveći dar neba na zemlji bijaše dolazak Sina Božjega na zemlju. Zemlja je odgovorila na taj dar s najsvetijom majkom Marijom „punom milosti“ na zemlji. Kad je nebo sišlo na zemlju u Božjoj Riječi, u Isusu Kristu, prešlo je preko najčišćeg mosta, preko tijela, bez grijeha začete Blažene Djevice Marije. Sin Božji je uzeo tijelo od najsvetije majke: Urešena već od prvoga časa svoga začeća sjajem sasvim osobite svetosti nazaretska je Djevica po Božjoj zapovijedi bila pozdravljena od anđela navještenja kao „milosti puna“, a ona je odgovorila nebeskom glasniku: Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj. Marija iz Nazareta je puna milosti i Gospodin Bog je s njom, piše II. vatikanski sabor u dokumentu Svjetlo naroda i nastavlja da Marijino bogomaterinstvo i uloga u djelu spasenja, koju je imala povezana s Isusom, razlog je njezina uznesenja na nebo: Djevica Marija koja je po anđelovu navještenju primila u srce i u tijelo Božju Riječ i svijetu donijela Život, priznaje se i časti kao prava Majka Boga i Spasitelja. Primjećujemo da se od svih Marijinih svetkovina, najviše slavi Marijino uznesenje na nebo. Istočni kršćani još od 6. stoljeća to nazivaju Marijino usnuće ili Uspenije. Umjetnici slikaju kako Marija spava na postelji, a Krist odnosi na nebo njezinu dušu. Tu istinu naše vjere proglasio je papa Pio XII. 1950. godine, a potvrdio ju je II. vatikanski sabor u dokumentu Svjetlo narod: Napokon je Bezgrješna Djevica, sačuvana čista od svake ljage istočnoga grijeha, ispunivši tok zemaljskog života, s dušom i tijelom bila uznesena u nebesku slavu. Bezgrješna je bila postojana u molitvi, skupa s apostolima. Postala majka apostola i majka cijele Crkve. Sve upućuje svom Sinu Isusu Kristu: Što vam god rekne, učinite, zapisa sv. Ivan. Kršćani, i ne samo kršćani, rado su se utjecali Majci milosti i tražili njezinu zaštitu.
Sada nasta spasenje i snaga, bilježi Otkrivenje. Svako dijete želi Majci pod okrilje. Tu je sigurno i tu je ljubljeno. To je slika kršćana kroz stoljeća i na Istoku i na Zapadu: od starog grada Efeza u kojem je Dom Djevice Marije iz 5.stoljeća, preko otoka Tinosa i glavnoga Gospina svetišta za Grke, te poljske Czestochowe – Jasne gore, francuskog Lourdesa i portugalske Fatime, meksičke Guadalupe i našega Međugorja. Svi se utječu Gospi, Majci Isusovoj. Sjetimo se kako je danas svečano u mnogim našim svetištima, širom domovine od Marije Bistrice pa do Aljmaša, od Gospe Trsatske do Sinja, preko Kondžila i Širokog Brijega do Međugorja, u svim crkvama i crkvicama, koje su posvećene Bl. Dj. Mariji. U svima se slavi Boga na Gospin zagovor, čuju se molitve i obavljaju zavjeti. Kršćanska svetišta su kao majčino okrilje za siromašne i potrebne, za uplašene i izranjene. Upravo, ti maleni dolaze Mariji koja je bila Malena po podrijetlu, po imanju, po zanimanju i po tome što je žensko, koje nije bilo jednako muškarcu u tim prostorima i tim vremenima. Marija, kao majka, dobro razumije ljudske patnje i nevolje. Tko god se utekao Majci Božjoj nije ga ostavila bez pomoći u životnoj opasnosti bilo u ratu, bilo na poslu. Čitamo kako je talijanski radnik zavapio Gospi u trenutku eksplozije kad su prokopavali tunel u Sankt Gotthard u Švicarskoj. Ostao je visjeti u zraku na kotaču, ali je preživio i vratio se svojoj obitelji. U Gospinim svetištima mnogi dožive ozdravljenje. Hrvatski narod se rado utjecao Gospi tijekom cijele povijesti.
Hrvatska povijest je puna velikih događaja iz kojih se vidi da je po Gospinu zagovoru stizalo puno Božje pomoći.
- Solin i njegov Gospin otok su iz vremena 10. stoljeća i slavne kraljice Jelene, koja je bila majka sirota i udovica.
- U Biskupiji kod Knina pronađen je najstariji lik Gospe u Hrvata.
- Trsat je u 13. stoljeću poznat s nazaretskom kućicom koja je prešla u Italiju, a papa je poslao sliku Gospe milosti, pred kojom i danas mole tisuće i tisuće hodočasnika. Pred tom Gospinom slikom je molio i sveti papa Ivan Pavao II. prigodom pohoda države Hrvatske u 2003. godini.
- Sinj je sačuvao svoju slobodu od Turaka 1715. godine. Tada je oko 700 Hrvata s fra Ivanom Grčićem, uz Gospinu pomoć, pružilo otpor bosanskom Mehmed-paši Čeliću sa 60.000 vojnika. Od te slavne pobjede trči se i Alka.
- Oluja je 5. kolovoza, 1995. godine na blagdan Snježne Gospe donijela oslobođenje cijelog prostora države hrvatske. To oslobađanje je započelo blizu bazilike što ju je u 11. stoljeću, uoči gubitka pune nezavisnosti Kraljevstva Hrvata, podigao kralj Zvonimir. U ruševinama te bazilike je pronađen najstariji lik Marijin iz hrvatske umjetnosti. Taj lik smo nosili u procesiji nakon sloma Hrvatskog proljeća. Tako i još više, Hrvatska je kao majka Domovina, prožeta srcem Majke Marije. A Marija, majka Isusova ima srca za sve i svakoga jer svom dušom slavi Gospodina.
- O svetištu u Međugorju i domovinskom ratu sami ste svjedoci i ne treba tumačenja.
Veliča duša moja Gospodina, bilježi sv. Luka kako Marija slavi Boga. Neka Majka Božja bdije nad hrvatskim narodom i domovinom. Neka čuva naše mlade i obitelji. U prošlosti nam je često pritjecala u pomoć. Pomagala je kad se trebalo oduprijeti krivovjerju patarenstva. Njezin zagovor smo osjetili u doba protestantizma. Pritekla nam je u pomoć kad je trebalo sačuvati ostatke ostataka hrvatskog kraljevstva. Turski osvajači nisu uspjeli sve upropasti u potpunom porobljavanju. Velika opasnost za domovinu bijaše bezboštvo i komunizam. Gospin zagovor je opet bio učinkovit. Povjeri Gospi svoju sadašnjost i budućnost. Danas je ovo rođendan Gospin za nebo. Marija je stigla do cilja – do nebeske slave. Uznesena na nebo je postala kraljica bez vremenskih granica. Presveto Trojstvo okruni je za kraljicu neba i zemlje, kako kaže Časoslov Crkve: Tebi, Divna, anđeli se dive, Apostoli, proroci te slave. Svetih zbor te proslavlja i časti, Kraljice neba! Trojici svetoj neka je vječna slava. Dioništva krunom Kraljicu nam kruni. Svima da bude vjerna odvjetnica, Brižljiva Majka. Amen.
Fra Ante Pranjić Pilipović
