Foto: Freepik

Kiša i loše vremenske prilike su tijekom prošle godine dovele do manje proizvodnje voća i povrća u cijeloj Europi, pa tako i u BiH, što je rezultiralo rekordnim cijenama ovih namirnica koje su se zadržale i na samom početku ove godine, piše Večernji list BiH. Uz vremenske prilike, na krajnju cijenu proizvoda utjecala je i visina ulaganja u samu proizvodnju (skuplje sjeme, radna snaga, gnojivo…).

Konstantan rast

Cijene nekih od njih u odnosu na dvije godine prije, 2022. godinu, porasle su za 100 posto. Kilogram trešanja je 7 KM, jagoda 8 KM, lubenice 2 KM, kruške 5 KM. To su samo neke od cijena koje su prošle godine zatekle stanovništvo ove zemlje. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako je i Hrvatsku zatekao isti problem. Cijene većine poljoprivrednih proizvoda i u ovoj zemlji bile su više prošle godine nego u 2022., objavio je Državni zavod za statistiku. Gledajući po skupini žitarica, pale su cijene svih proizvoda, osobito kukuruza i pšenice. Što se voća tiče, u kojem najveći udio imaju jabuke i mandarine, DZS RH objavljuje kako je poskupjela većina proizvoda, a najviše kruške, dok su cijene mandarina pale. Također su porasle cijene u skupini povrća u odnosu na prethodnu godinu.

Prema ranije objavljenim podacima za Bosnu i Hercegovinu, u prosincu 2023. godine blitva i špinat su na tržnicama bili skuplji za približno 100 posto u odnosu na godinu ranije, dok su, primjerice, mandarine i u ovoj zemlji također bile jeftinije nego 2022. godine, kada su i slabije rodile. Ove se zime cijena mandarina na tržnicama u BiH kretala od 0,70 do 1,20 KM, dok je prethodne zime cijena kilograma ovoga voća bila od 1,20 do 1,40 KM. I cijene povrća drastično su porasle. U Republici Hrvatskoj od povrća su najviše poskupjeli crveni luk (66 posto u odnosu na cijenu iz 2022. godine), mrkva (50 posto) i grah (28 posto). U BiH je došlo do velikog rasta cijena većine vrsta lisnatog povrća, dok je, primjerice, cijena mrkve tek nešto veća u odnosu na prethodnu godinu. (f)

Naime, dok su se tijekom prosinca 2022. godine prodavali od 1 do 1,20 KM blitva te od 1,20 do 1,80 KM špinat po kilogramu, ove zime cijena im je bila od 2,80 do 3,50 KM po kg. Skuplja u odnosu na zimu ranije je i raštika, kao i zelena salata, kojima se cijena na tržnicama također udvostručila, odnosno, kad je riječ o salati, i učetverostručila. U trgovinama su cijene ovih namirnica još i veće. Nešto manje su na cijenama dobili cvjetača – od 3 do 3,50 KM u odnosu na 2,30 – 2,50 KM, kupus pupčar – od 3 do 3,50 KM prema 1,80 – 2,20 KM, brokula – od 3 do 4 KM u odnosu na 2,50 – 3 KM. Cijene na razini onih iz zime 2022. godine zadržali su kupus – 0,40 – 0,60, pa kelj – od 1 do 1,20 KM, zatim poriluk – od 2,20 do 3 KM, peršin i celer – od 4 do 6 KM po kilogramu zelenog lista. Skočile su i cijene rog-paprike, kao i crvenog luka, koji po kilogramu prelazi i 2 KM. Prema objavljenim podacima, kilogram krušaka u RH je poskupio za čak 121 posto, u BiH je također došlo do rasta cijene ove namirnice, međutim, u nešto manjoj mjeri.

Domaće voće i povrće

Ipak, uz rast cijena domaćeg voća i povrća već na samom početku 2023. godine u odnosu na prosinac 2022. godine, u trgovinama diljem BiH došlo je do rasta cijena određenih vrsta uvoznog voća. Kilogram banana, koji je, prema podacima Udruge potrošača Sarajevske županije, u prosincu 2022. godine iznosio 2,75 KM, u siječnju 2023. godine moglo se kupiti za 3,55 KM. U istom razdoblju porasla je i cijena kilograma naranči, i to s 1,65 KM na 3,45 KM. Jednako kao i u Republici Hrvatskoj, i u BiH je sredinom godine došlo do pada cijena žitarica, prvenstveno pšenice (pri otkupu 40%), međutim, to se nije osjetilo na cijeni pekarskih proizvoda. Uz navedene, tijekom protekle godine dana rasle su i cijene jaja, mesa, krumpira…

Izlazak iz navedene situacije predstavlja isključivo poticanje veće domaće proizvodnje. Trenutačno se u BiH više od 50 posto obradivih površina ne obrađuje, a ova zemlja svake godine uveze hrane i pića u vrijednosti većoj od tri milijarde KM.