Visibaba je jedan od najpoznatijih vjesnika proljeća koji najranije cvate na što upućuje i znanstveni naziv vrste koji u doslovnom prijevodu znači mliječno bijeli cvijet pokriven snijegom .
Autohtona: Hrvatska, Albanija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Češka, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švicarska, Turska, Ukrajina…
Strana vrsta: Belgija, Velika Britanija, Norveška, Švedska i dio SAD-a…
Legende o visibabi
O cvijetu postoje brojne legende. Priča se da je procvjetala pred nogama Adama i Eve kada su bili kažnjeni i protjerani iz Edena. Taj je cvijet tada postao simbol utjehe i novog proljeća nade. Bio je to samo dah anđela koji je pretvorio snježne pahulje u lijepe zvonolike cvjetove. S druge strane, u Moldaviji se priča da je proljeće, koje utjelovljuje moćna i lijepa žena, ozlijedilo prst i da je nekoliko kapi krvi palo na snijeg. Upravo su tu rođene i prve snježne kapice koje su sa sobom donijele i proljeće.
Upotreba i ljekovitost
Visibaba je vrlo stara i dobro poznata biljka koja se koristila još u vrijeme starih Grka. Tijekom srednjeg vijeka otkrivena je njezina ljekovitost, ali i otrovnost. Tijekom tog razdoblja vrlo se proširila na dijelove Europe. U narodnoj se umjetnosti njezin cvijet upotrebljavao kao ukras na slikama ili dio motiva. Posebno je povezan i kao simbol Uskrsa jer se pojavljuje tijekom snijega, pa je vjesnik novog života.
Jeste li znali?
Zanimljivo je da je najčešći način razmnožavanja visibabe raznošenje sjemenki i njihove raznose mravi, pa se taj proces naziva mirmekohorija. Zašto mravi razne sjemenke? Sjemenke imaju strukturu bogatih lipidima i proteinima koji služe za privlačenje mrave, ali su i bogatom energijom. Mravi takve sjemenke odnose se na svoje mravinjake i hrane ličinke te na taj način ujedno pomažu i biljci pri rasprostranjenju.
medjimurska-priroda/tomislavcity
