U Federaciji Bosne i Hercegovine pripremaju se izmjene propisa o bolovanjima, a poslodavci traže strože kontrole i skraćivanje razdoblja u kojem snose trošak naknade plaće sa 42 na 15 dana.
Prema službenim podacima, godišnja stopa bolovanja u FBiH iznosi između 10 i 13 posto, što znači da radnik u prosjeku provede oko 25 radnih dana na bolovanju.
Za usporedbu, prosječna godišnja stopa bolovanja u Europi iznosi oko 3,5 posto, odnosno približno 6,5 radnih dana po zaposleniku.
Prema podacima Udruženja poslodavaca FBiH, bolovanja su najčešća u radno intenzivnim djelatnostima, poput prerađivačke industrije, trgovine, građevinarstva i uslužnih djelatnosti, gdje izostanak samo jednog radnika može znatno utjecati na organizaciju posla.
Posebno su upozorili na korištenje bolovanja u javnom sektoru i tijekom sezonskih poslova.
“Korištenje i zloupotreba bolovanja u javnom sektoru velik su problem za realni sektor zbog nedostupnosti pojedinih javnih usluga, ali i zbog problema s punjenjem zdravstvenih fondova u FBiH”, izjavio je za Klix.ba predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Nihad Imširović.
Dodao je da informacije kojima raspolažu upućuju na iznimno visoku stopu korištenja bolovanja te brojne slučajeve zloupotrebe, osobito tijekom sezonskih poslova.
Poslodavci traže skraćivanje roka s 42 na 15 dana
Poslodavci tvrde da im bolovanja, uključujući moguće zloupotrebe, predstavljaju znatan financijski teret, zbog čega inzistiraju na izmjenama propisa.
Prvotno su tražili izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, ali o tome nije postignuta suglasnost između Vlade FBiH, poslodavaca i Saveza samostalnih sindikata BiH.
Ipak, dogovoreno je da se izmijeni Pravilnik o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad.
Budući da je riječ o podzakonskom aktu, izmjene ne moraju prolaziti parlamentarnu proceduru, nego ih na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva usvaja Vlada FBiH.
Poslodavci traže da se razdoblje u kojem poslodavac isplaćuje naknadu tijekom bolovanja skrati sa 42 na 15 dana. Smatraju da bi naknade za bolovanja dulja od 15 dana trebali preuzeti javni zdravstveni fondovi.
“Podjelom troškova između nadležnih institucija i poslodavaca, institucije bi pokazale mnogo veći interes za kontrolu bolovanja i mogućih zloupotreba. Ovako je sav teret na poslodavcima”, ocijenio je Imširović.
Kao argument naveo je podatak da je broj bolovanja u razdoblju od 2025. do 2026. godine povećan za više od 200 posto.
Sindikati protiv prebacivanja troškova na fondove
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović izjavio je da su Sindikat i Federalno ministarstvo zdravstva protiv toga da se financijski troškovi bolovanja dijele između poslodavaca i zdravstvenih fondova.
Prema njegovim riječima, socijalni partneri suglasili su se da je potrebno omogućiti učinkovitiju kontrolu liječnika koji odobravaju bolovanja.
Kurtović tvrdi da slučajevi zloupotrebe bolovanja nisu toliko brojni koliko navode poslodavci.
Imširović je, međutim, naglasio da među socijalnim partnerima postoji suglasnost o tome da je problem eskalirao.
“Iako ne postoji službena statistika koja bi precizno pokazala razmjere zloupotreba, na tematskoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH svi su se akteri složili da je problem eskalirao i da ga treba staviti pod kontrolu”, rekao je.
Dodao je da poslodavci ne dovode u pitanje pravo radnika na bolovanje.
Posljedice nisu samo financijske
Govoreći o ekonomskim gubicima zbog bolovanja, Imširović je istaknuo da to pitanje treba promatrati u širem kontekstu.
“Nije riječ samo o izravnim ekonomskim gubicima. Bosna i Hercegovina ima problem s radnom snagom, investicijama, učinkovitošću poslovanja kompanija i drugim izazovima”, rekao je.
Zaključio je da se pitanje bolovanja razmatra u sklopu širih napora za poboljšanje poslovnog okruženja, zajedno s fiskalnim i parafiskalnim politikama, radnim zakonodavstvom, smanjenjem sivog tržišta, zadržavanjem mladih, reindustrijalizacijom i prilagođavanjem obrazovanja potrebama tržišta rada.
