Uznesenje Marijino ili Velika Gospa je u planu podmirenja zemaljskih dugova prema nebesima. Majka Isusova je dušom i tijelom uznesena na nebo. Najveći dar neba na zemlji bijaše dolazak Sina Božjega na zemlju. Zemlja je odgovorila na taj dar s najsvetijom majkom Marijom punom milosti na zemlji. Kad je nebo sišlo na zemlju u Isusu Kristu, prešlo je preko najčišćeg mosta, preko tijela, bez grijeha začete Blažene Djevice Marije. Sin Božji je uzeo tijelo od najsvetije majke. Piše II. vatikanski sabor: Urešena već od prvoga časa svoga začeća sjajem sasvim osobite svetosti nazaretska je Djevica po Božjoj zapovijedi bila pozdravljena od anđela navještenja kao milosti puna, a ona je odgovorila nebeskom glasniku: Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj, piše sv. Luka. Marija iz Nazareta je puna milosti.  Ona je hram i svetište Duha Svetoga. Nadvisuje sve druge stvorove nebeske i zemaljske. Marijino bogomaterinstvo i uloga u djelu spasenja, razlog je njezina uznesenja na nebo. Djevica Marija koja je po anđelovu navještenju primila u srce i u tijelo Božju Riječ i svijetu donijela Život, priznaje se i časti kao prava Majka Boga i Spasitelja, piše u dokumentu Svjetlo naroda. Primjećujemo da se od svih Marijinih svetkovina, najviše slavi Velika Gospa ili Marijino uznesenje na nebo. Istočni kršćani još od 6. stoljeća to nazivaju Marijino usnuće ili Uspenije. Tu istinu-dogmu naše vjere proglasio je papa Pio XII. 1950. godine, a potvrdio ju je II. vatikanski sabor: Napokon je Bezgrješna Djevica, sačuvana čista od svake ljage istočnoga grijeha, ispunivši tok zemaljskog života, s dušom i tijelom bila uznesena u nebesku slavu, i od Gospodina bila uzvišena kao kraljica svih stvari, donosi Svjetlo naroda. Bezgrješna je majka apostola i majka cijele Crkve. Uvijek je čašćena među vjernicima. Kršćani i ne samo kršćani, rado su se utjecali Majci milosti i tražili njezinu zaštitu.

Majci pod okrilje želi svako dijete. Tu je sigurno i tu je ljubljeno. To je slika kršćana kroz stoljeća i na Istoku i na Zapadu: od starog grada Efeza u kojem je Dom Djevice Marije iz 5. stoljeća, preko otoka Tinosa i glavnoga Gospina svetišta za Grke, te Czestochowe – Jasne gore, Lourdesa i Fatime, Guadalupe do Međugorja. Svi se utječu Gospi, Majci Isusovoj. Danas je svečano u mnogim našim svetištima, širom domovine od Marije Bistrice pa do Aljmaša, od Gospe Trsatske do Sinja, preko Kondžila i Širokog Brijega do Međugorja, u svim crkvama i crkvicama, koje su posvećene Bl. Dj. Mariji. U svima se slavi Boga na Gospin zagovor, čuju se molitve i obavljaju zavjeti. Kršćanska svetišta su kao majčino okrilje za siromašne i potrebne, za uplašene i izranjene. Upravo, ti maleni dolaze Mariji koja je bila Malena po podrijetlu, po imanju, po zanimanju. Marija, kao majka, dobro razumije ljudske patnje i nevolje. Tko god se utekao Majci Božjoj za pomoć nije ga ostavila bez pomoći u životnoj opasnosti bilo u ratu, bilo na poslu.

Hrvatska povijest i Gospini zagovori ispunjeni su Božjom pomoći.

  1. Solin i njegov Gospin otok su iz vremena 10. stoljeća i slavne kraljice Jelene, koja je bila majka sirota i udovica.
  2. U Biskupiji kod Knina smo pronašli najstariji lik Gospe u Hrvata.
  3. Trsat je u 13. stoljeću poznat s nazaretskom kućicom koja je prešla u Italiju, a papa je poslao sliku Gospe milosti. Pred tom Gospinom slikom je molio i sv. Ivan Pavao II. u 2003. g.
  4. Sinj je postigao svoju slobodu od Turaka 1715. godine. Oko 500 Hrvata uz Gospinu pomoć, pružilo otpor Mehmed-paši bosanskom sa 60000 vojnika. Od te pobjede trči se i Alka.
  5. Oluja je 5. kolovoza 1995. godine na blagdan Snježne Gospe donijela oslobođenje cijelog prostora države hrvatske. To oslobađanje je započelo blizu bazilike što ju je u 11. stoljeću, uoči gubitka pune nezavisnosti Kraljevstva Hrvata, podigao kralj Zvonimir. A Marija, majka Isusova ima srca za svakoga od nas.

Molitva Gospi od milosti da bdije nad našom hrvatskom domovinom. Neka čuva naše mlade i naše obitelji. U prošlosti nam je često pritjecala u pomoć. Pomagala nam je kad se trebalo oduprijeti krivovjerju patarenstva. Njezin zagovor smo osjetili u doba reformacije ili protestantizma. Pritekla nam je u pomoć kad je trebalo sačuvati ostatke ostataka hrvatskog kraljevstva. Turski osvajači nisu uspjeli sve upropasti u potpunom porobljavanju. Velika opasnost za domovinu bijaše bezboštvo i komunizam. Gospin zagovor je opet bio učinkovit. Povjerimo Gospinu zagovoru svoju sadašnjost i svoju budućnost. Molitva naše Crkve danas je:

Oj, Ti ženo, obučena u sunce: Srećo svijeta, prva zvijezdo neba,

Majko Sunca, Bogoroditeljko. Ruku pruži, upomoć nam hitaj,

Marijo Majko!“

Danas je ovo rođendan Gospin za nebo. Marija je stigla do cilja – do nebeske slave. Uznesena na nebo je postala kraljica neba i zemlje, bez vremenskih granica. Okrunjena je od Presvetog Trojstva za kraljicu neba i zemlje.

Tebi, Divna, anđeli se dive, Apostoli, proroci te slave,

Svetih zbor te proslavlja i časti, Kraljice neba! Amen.

 Fra Ante Pranjić Pilipović

 

 





VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA