Danas je Svjetski dan ptica selica. Obilježava se s ciljem podizanja svijesti javnosti o njihovome značaju i značaju njihovih staništa.
Duvanjsko polje bilježi više od 200 vrsta ptica, ne računajući područje Buškog blata koje pripada livanjskoj depresiji. Klimatske promjene donose nove vrste. Tim povodom razgovarali smo s Mirkom Šarcem, predsjednikom Udruge “Naša Baština ” i potpredsjednikom Ornitološkoga društva „Naše ptice,“ koji ističe bogatstvo ptičjeg svijeta Duvanjskog polja, ali i novu situaciju koju donose klimatske promjene.
Više od 200 vrsta ptica na Duvanjskom polju
– Istaknuo bih upravo utjecaj klimatskih promjena na brojnost i raznovrsnost vrsta, s naglaskom na park prirode Blidinje, gdje smo od posljednjega sveobuhvatnog popisa ptica iz 1980-ih godina imali obilježeno 127 vrsta, da bi do danas imali 175 vrsta. Ovo jasno govori o tim klimatskim promjenama koje su puno intenzivnije na većim nadmorskim visinama nego na moru.
Ova promjena je vidljiva i u Duvanjskom polju jer svake godine imamo ptice na gniježđenju i zimovanju koje se do sada nisu ovdje niti gnijezdile, niti zimovale, kao što su bijela roda (Ciconia ciconia), sova močvarica (Assio flammeus) i crvenonoga vjetruša (Falco vespertinus), a za sovu i vjetrušu ovo je prvo zabilježeno gniježđenje u BiH.
Nove vrste i na Čvrsnici i na Blidinju
– Posebno zanimljivo otkriće je gniježđenje pet parova lastavica Piljak (Delchon urbicum) na samom vrhu Čvrsnice, na 2228 mnv, također zabilježeno u 2024. Imali smo i dosta novih vrsta na zimovanju zbog blagih zima.
Osim klimatskih promjena, jesu li i neki drugi uvjeti utjecali na tu pojavu?
– I rat u Ukrajini utjecao je na migracijske rute ptica. Mnoge su vrste izbjegle istočni migratorni koridor preko Bospora, ali i jadranski migratorni koridor (Adiatic flyway) i krenule su na jug preko Atlantskoga koridora (Francuska i Španjolska). Razvoj ove situacije pratimo s novim GPS tehnologijama.
Kakvo je stanje u pogledu zaštite ptica i njihovih staništa?
– Odnos prema pticama se popravio i svijest raste, a krivolov je u značajnom opadanju. Smatram da nismo gori od Hrvatske ili ostatka Europske unije.
Koja ptica selica Vam je osobno najzanimljivija?
– Osobno sam vezan uz ptice koje žive u Kazahstanu i Uralu, a koje već desetak godina zaredom dolaze zimovati na Duvanjsko polje. To su bjeloglava strnadica (Emberiza leucocephalos) i planinska ševa (Eremophila alpestris). I jedna i druga se gnijezde samo na planinama iznad 2200 mnv, a u niže krajeve dolaze na hranjenje i zimovanje.
Ptica po kojemu je naš kraj posebno značajan na svjetskoj karti ptica je sivi ždral (Grus grus), koji je u našem narodu odavno poznat kao „zlogodina“, jer njegov jesenji prelet najavljuje početak zime, a s povratkom stiže proljeće.
Prve podatke o njegovom prisustvu imamo od prije tisuću godina. U Ljetopisu popa Dukljanina, pri opisu krunjenja autor opisuje da su vojnici nosili zapeto orlovo i ždralovo perje na šljemovima.
Poruka za kraj
– Veselimo se pticama selicama. Volimo ih vidjeti i fotografirati. Možemo ih pratiti, ali ne smijemo ih uznemiravati.
Ždralovi, rode, lastavice i ostale selice često se odmaraju u velikim jatima na Duvanjskom polju – pustimo ih da se oporave u miru i slobodno gnijezde u našem kraju.
Fotogalerija: Mirko Šarac
Z.S./Tomislavcity
