Sezona je šljiva, pomalo zapostavljenog, ali jako zdravog voća. Šljive se mogu pripremiti na puno načina, slažu se sa slatkim i slanim jelima – pa neka na vašem jelovniku budu što ćešće, piše Agroklub.ba.
Evo 10 zanimljivosti o šljivama
Šljive su jedna od najstarijih kultiviranih voćnih vrsta i postoje zapisi o njihovom uzgoju već 2.000 godina prije Krista u Kini. Danas se dijele na dvije glavne vrste – europsku i japansku.
Jedna šljiva može osigurati otprilike 7-14% dnevnog unosa vitamina C, ovisno o veličini i sorti. U prosjeku, plod srednje veličine sadrži oko 6-9 mg vitamina C. Bogata je i vitaminima K i A te vlaknima i antioksidansima.
Osim što pomažu probavi, posebno suhe, u narodnoj se medicini koriste i za poboljšanje rada srca, jačanje imunološkog sustava i regulaciju šećera u krvi.
Dolaze u različitim bojama kožice, od rumeno ružičaste do tamno ljubičaste i svijetlo žute do krvavo crvene. Što joj je meso crvenije, to je više antioksidansa koji su korisni u borbi protiv slobodnih radikala.
Po boji njene kožice se najčešće ne može procijeniti zrelost. Najbolje je brati ih kada su glatke i na lagani dodir tek malo mekane. Ako su mekane oko peteljke, tada su već prezrele. Zrele spremite u frižider, a nezrele ostavite na sobnoj temperaturi da omekšaju.
Poznate su po dugovječnosti svojih stabala, koja uz pravilnu njegu mogu plodonositi više od 50 godina.
Na svijetu postoji više od 2.000 sorti šljiva.
Osim zbog plodova, ponekad se uzgajaju i kao ukrasna stabla zbog svojih lijepih cvjetova u proljeće.
U nekim kulturama simboliziraju dugovječnost i otpornost zbog svoje sposobnosti da cvjetaju čak i u hladnim uvjetima.
Koriste se u pripremi džemova, pekmeza, kolača, pita, štrudli, knedli, a odlične su i kombinaciji sa slanim jelima.
