Aktivnosti literarne sekcije koja djeluje u Osnovnoj školi Ivana Mažuranića Tomislavgrad i ove godine brojne su i raznolike, od raznih proznih do pjesničkih oblika izražavanja. Tako njezini članovi i ove godine sudjeluju na 7. međunarodnom haiku natječaju Vežica, 2022., baš kao što su prijašnjih godina činili i njihovi pethodnici, od kojih su neki bili i pohvaljeni. Natječaj koji organizira Osnovna škola “Vežica Rijeka” namijenjen je za sve učenike osnovnih škola u Republici Hrvatskoj i inozemstvu i organiziran je u nekoliko kategorija: haiku, hajga/ ilustrirani haiku i fotohajga.
Našu školu, u kategoriji fotohajge, ove godine predstavljaju učenice 7. c razreda Magdalena Perić i Slavica Perić. “Hajga je specifična japanska umjetnička forma. Već od 6. stoljeća u Japanu primjećuje se stil koji objedinjuje crtež, kaligrafiju i poeziju. Estetika ovog djela odnosi se na svijet i percepcije o prostoru i vremenu, na odnos i sklad u prirodi i umjetnosti. Tradicionalna hajga bila je slikana tušem i kistom, sumi-e tehnikom na papiru od riže. Moderna hajga koristi sve dostupne umjetničke forme – digitalnu fotografiju, skulpturu, grafite, kao da nema kraja inoviranju novih načina prezentiranja ovog izričaja. No, mada haiku i likovno djelo-fotografija dijele isti prostor, u uspjeloj hajgi oni se nadopunjuju, nikako ne objašnjavaju jedno drugo. Štoviše, ponekad se doima da haiku i slika nemaju ništa zajedničko, već su jukstapozicionirani. U hajgi, na prvi pogled prevladava vizualni element, koji mora biti dovoljno atraktivan da privuče promatrača više i od samog haikua” (F. Odanić).
Čitavo polugodište kroz susrete na sekciji i samostalni rad, učenice su uvježbavale i oštrile svoje čitateljske i spisateljske vještine. U ovom slučaju polazna im je bila točka pokušaja poimanja – što je to ustvari haiku, a onda i uranjanja u specifični svijet japanskog minimalističkog izričaja. Rijetko što kao ta forma haikua razbija predrasude o kratkim formama kao laganima, budući da ona ima svoje zakonitosti s kojima se treba uskladiti onaj tko se želi okušati u ovoj primamljivoj pjesničkoj formi.
Haiku je, naime, drevna japanska vrsta, trostih raspoređen u formu slogova 5-7-5. Vrijeme haikua je prezent. Doživljaj svijeta pretočen u sadašnji trenutak temelji se na spoznajnom “aha” trenutku. Izvorno nadahnuće ove poezije istinska je uronjenost u prirodu oko sebe, pa se nerijetko spominje i godišnje doba kad je nastao, ta riječ zove se kigo. Haiku nema rime, ne trpi kič ni klišeje i izlizane riječi. Isto tako, riječi koje bi trebale biti nepoznate prosječnom čitatelju ne bi se trebale naći u ovim minijaturama. Ne koristi “ja” formu, niti tematizira ljubav. Strukturalno se oslanja na tzv. jukstapoziciju koja se temelji na dubinskom dovođenju u vezu dvaju pojmova koji su u odnosu poredbe/ kontrasta/ asocijacije. U trećem stihu obično dolazi do svojevrsnog iznenađenja ili zaključka, no unatoč tome haiku nije bilo koja pjesma od tri stiha niti je aforizam ili mudra dosjetka. Kvalitetan haiku trebao bi biti dubok i jednostavan, a opet svjež i originalan. Zanimljivo je da bi se haiku u kojemu je sve navedeno postignuto trebao moći čitati kako od prvog do zadnjeg stiha, tako i obratno, od zadnjeg prema prvom. Površnom zapadnom čitatelju haiku, kao što kaže hrvatski matematičar, japanolog, književnik te promicatelj japanske kulture Vladimir Devidé, djeluje naivno i sentimentalno. Kako kaže on, koji je ovu vrstu nazvao umjetnošću oduzimanja: „Da bi se priopćila što veća poruka treba govoriti što manje“.
Iz svega ovoga jasno je da je našim učenicama suočavanje s ovim načinom izražavanja bio vrlo izazovan posao, no one su mu se vrlo vrijedno posvetile. Prije aktualnog natječaja, s radovima na temu “gradovi”, sa svojim kolegicama i mentoricom, potpisnicom ovih redaka, sudjelovale su na međunarodnom haiku natječaju u Japanu, koji im je praktički bio uvod i zagrijavanje. Pored ostalih proznih natječaja, što se tiče haikua, trenutno prate Međunarodni haiku natječaj na temu “buča” koji organizira Haiku udruga “Tri rijeke”. Želimo im mnogo sreće u daljnjem radu!
Šima Majić/Tomislavcity
