Proteklih mjeseci „šume“ Hercegbosanske županije goruća su tema na široj političkoj sceni HBŽ-a. Upravo je ta tema jučer došla na dnevni red kao jedina točka tematske sjednice županijske skupštine. Tko je imao strpljenja slušati sjednicu Skupštine mogao je čuti najskrivenije tajne koruptivnog djelovanja, naučiti o metodama i načinima njihove provedbe, a sjednica je pokazala svu bijedu i jad takozvanih vodećih političkih elita u Hercegbosanskoj županiji.
Uz svih 25 zastupnika na sjednici su bili nazočni i bivši članovi Skupštine Društva: Ile Krezo i Dragan Konta kao i bivši direktor Branko Ivković. Na prijedlog o mogućnosti aktivnog sudjelovanja današnjih gostiju, 13 zastupnika je bilo ZA, čime je bivšoj Skupštini Društva i bivšem direktoru omogućeno sudjelovanje u današnjoj raspravi.
Središnja tema bila su Izvješća o poslovanju ŠGD-a „Hercegbosanske šume“ d. o. o. Kupres s revizorskim izvješćima za 2016., 2017. i 2018. godinu.
Za razumijevanje kompletne rasprave kao i dubinu i širinu problema možda najbolje prikazuje izlaganje zastupnika Krešimira Tabaka.
Na početku svojeg osvrta o pristiglim izvješćima zastupnik Krešimir Tabak kazao je kako većinu odgovornosti za situaciju da se u siječnju 2020. raspravlja o Izvješćima o poslovanju ŠGD-a za 2016., 2017. i 2018. godinu nosi većina ljudi koja je u Skupštini HBŽ-a sjedila od 2014. do 2018. godine. Činjenica da nisu inzistirali na izvješćima koja su danas predmet rasprave mnogo govori o njihovom pristupu ili bolje reći o njihovoj indolentnosti o poslovanju poduzeća za koje se svi bore, a o kojem gotovo nitko ne vodi računa.
U izlaganju o samim izvješćima Tabak je istaknuo sljedeće:
– dostavljena izvješća predstavljaju niz nepotpunih i nejasnih statističkih podataka
– izostaje jasna strategija u sektoru šumarstva, dugoročno definiranje ciljeva poslovanja i strukturalnog organiziranja javnog gospodarskog društva, upravljačkih mehanizama i
odgovornosti
– Kada su u pitanju zapošljavanja, u razdoblju od 2016. do 2018. godine broj zaposlenih se povećao za više od 200, a prema sadašnjem trenutnom stanju taj broj se i uduplao. Nije predstavljena analiza stvarne – objektivne potrebe takvog ekstremnog povećanja broja uposlenih. Izostala je i analiza broja uposlenih po zanimanjima, to jest po strukama, što bi zaista bilo zanimljivo jer bi se vjerojatno u istoj našlo od osoba sa završenom brodogradnjom do profesora tjelesnog odgoja (bez omalovažavanja bilo koje struke; ovo je isključivo slikovit prikaz i osvrt na realnu potrebu društva). Također, što se tiče uposlenih izostala je analiza procjene učinka takvog povećanja broja djelatnika na samo poslovanje gospodarskog društva. Predstavljena je analiza broja djelatnika u pojedinim ispostavama, a nije predstavljena analiza strukture djelatnika po općinama – ovih dana objavljena je komparacija broja predratnog broja djelatnika u odnosu na broj djelatnika u 2018. godini, sve to razvrstano po općinama. Zato bi bilo zanimljivo vidjeti koliko djelatnika ŠGD-a dolazi iz koje općine, a ne samo njihov statistički pregled po ispostavama. I ono što je iznimno bitno – izostao je i prikaz načina zapošljavanja – je li u pitanju nekakav premještaj, javni natječaj ili kakav drugi način. Očigledno je postupak zapošljavanja provođen bez bilo kakve zakonske regulative. Proteklih dana pokušavao sam pronaći bilo kakav javni natječaj za zapošljavanje koji je u izvještajnom razdoblju raspisalo društvo i nisam uspio naći niti jedan jedini, izuzev onih za izbor tijela ŠGD-a i jedan za izbor pripravnika. To mnogo govori o (ne)transparentnom i (ne)zakonitom radu.- Kada smo kod djelatnika, izvješća su nedorečena i u dijelu koji se odnosi na strukturu plaća. Izostali su podatci o prosječnoj plaći razvrstanoj po kategorijama uposlenih, njihovim radnim mjestima i pozicijama kao i o njihovoj stručnoj spremi.
– Što je s javnim nabavama? Područje koje je u BiH iznimno osjetljivo, po nekim izvješćima i analizama međunarodnih organizacija EU i OSCE-a, to je područje najviše podložno korumpiranosti i netransparentnosti. Nikakvih analiza, nikakvih procjena, izvješća, podataka, navoda o stanju, planovima, potrebama, subjektima kojima se dodjeljuju razni ugovori… O tome nema baš ništa. A uvidom u portal javnih nabava Agencije za javne nabave vidljivo je da društvo za iste postupke samo na godišnjoj razini dodjeljuje milijune. Dok naša tijela, javna i privatna, dok poslovni subjekti u HBŽ grcaju u poslovnim problemima, ugovori i novci se izvlače drugim subjektima kroz ugovore o nabavama i to izvan ove Županije.
– Glede članova upravljačkih tijela društva, iznimno je uočljiv klijentelistički pristup u imenovanjima „dugotrajnih“ osoba koji su neprestano članovi nekih od tijela. Po kojim kriterijima? Kakve su to zasluge? Što je sa sukobima interesa? Dok jedni članovi obitelji obavljaju svoje redovite poslove preispitivanja potraživanja Društva,drugi upravo u upravljačkim tijelima Društva realiziraju i provode takva potraživanja. Gdje su, dakle, objektivni kriteriji za imenovanja osoba u upravljačka tijela Društva? Nema ih. I mi se danas čudimo i raspravljamo nad stanjem i poslovanjem Društva. Trebamo se čuditi samo jednom a to je da ovo Društvo – ŠGD još uvijek postoji.
– Iščitavajući dostavljene materijale uočljivi su i problemi s potraživanjima, s načinom knjiženja novčanih stavki, s nepokretnom imovinom, sa sudskim potraživanjima i nizom drugih elemenata, za koje bi ovdje trebalo mnogo više vremena i strpljenja kada bi ih se posebno i pojedinačno navodilo. Prisutni su i problemi s načinom amortizacije i otpisom imovine – neshvatljivo je da se desetine takvih stvari (vozila, opreme, materijala, uredskog i drugog) prodaje za bagatelu, kada se, a to se ne navodi u izvješćima, ne zna način procjene vrijednosti iste imovine – stvarne i tržišne. Kroz izvješća se vidi da se na stavci vještačenja i procjena nalazi nula izdvojenih novčanih sredstava. Stoga se postavlja pitanje tko to odlučuje o vrijednosti otpisane i prodane imovine, na koji način, kroz koju proceduru i u konačnici kome se prodaje ili poklanja takva imovina?
– Kad smo kod poklona, ostala je i nerazjašnjena stavka donacija u pozamašnim iznosima, od više desetaka tisuća KM (50.000). Kome se donira, po kojim kriterijima, sukladno kojim propisima?
– Nedostaje i analiza važećeg pravnog okvira. Ni na jedan od navedenih detalja članovi bivše Skupštine Društva zajedno s bivšim direktorom nisu replicirali.
Dakle, izvješća su u mnogočemu nejasna, nedefinirana, nedorečena. I dok pojedinci smatraju kako bi ova Izvješća mogla biti dobra osnova za daljnje djelovanje, prije bih rekao da su dobra podloga za roman kafkijanskog tipa – zaključio je Tabak.
U dijelu sjednice predviđenom za zaključke, zastupnik Tabak je istaknuo kako zaključci trebaju imati smislenu strukturu. Bez toga će biti puki popis želja ili će sličiti na nedavno
obvezivanje BiH da neće okupirati Mjesec i druga svemirska prostranstva. Tabak predlaže da svaki zaključak sadrži: Nalog jednom subjektu ili više subjekata da učini jednu ili više radnji u točno naznačenom vremenskom roku i točno naznačenim načinom i rokovima o izvještavanju o učinjenom. U interesu što preciznijih i smislenijih zaključaka Tabak predlaže i da se njihovo donošenje odgodi za narednu sjednicu. Iako je ovaj prijedlog naišao na razumijevanje kod brojnih zastupnika koji su se o tome i javno očitovali, na prijedlog predsjedavajućeg 8 zaključaka je s 14 glasova ZA usvojeno, po Tabaku u površnom, nedorečenom i nepreciznom obliku.
Tomislavcity
