Naglo i brzo sušenje šimšira ili žive ograde najčešće je posljedica štete koju nanosi šimširov plamenac. Pojavljuju se krajem ožujka i početkom travnja.
Sušenje šimšira ili žive ograde može se zaustaviti, ako se na vrijeme reagira. Najčešće je uzrok šimširov plamenac (šimširov moljac). U pitanju je izuzetno invazivna vrsta podrijetlom iz Koreje, Japana i Kine. Kod nas je došla prije nekoliko godina i izazvala pravi šok diljem zemlje, jer je za samo nekoliko dana u stanju pojesti cjelokupnu masu i uništiti cijeli šimšir ili uzgojenu živicu.
Šimširov plamenac je leptir bijele boje, sa smeđom trakom duž ivice krila i crne glave. Šimšir uništavaju kada su u fazi gusjenice. Izvode 3 generacije tijekom godine i ta zadnja prezimljava između listova šimšira ili blizu biljke.
U rano proljeće, kada temperatura poraste iznad 7 stupnjeva (ožujak, početak travnja, ovisno od godine) gusjenice izlaze iz čahure i počinju jesti lišće šimšira ili žive ograde. Jako brzo rastu i apetit im stalno raste. Krajem svibnja prelaze u stadij lutke. Skrivaju se između lišća šimšira, u čahuri sačinjenoj od svilenih niti. Početkom lipnja izležu se leptiri, a nakon parenja ženka polaže jaja na naličju lista. Sredinom lipnja stiže druga generacija. Odvija se cijeli proces i ponovo polažu jaja u rujnu ili listopadu.
Mjere zaštite šimšira od šimširovog plamenca
Potrebno je pregledati šimšire. Razgrnite grane, jer se prvo hrane unutarnjim listovima. U unutrašnjosti se vide prve štete, kao i prisustvo mladih gusjenica. Inače su zelene boje, te ih je teško primijetiti.
Ako je napad jak, odnosno ako je broj gusjenica veliki, primijetit ćete svilenkastu paučinu. Također, s vanjske strane, kada se sagnete primijetit ćete da se osušilo lišće na dnu šimšira. Treba napomenuti da su ose prirodni neprijatelji ove štetočine. Ako ih vidite da lete oko šimšira, znat ćete što je u pitanju.
Kod nas ne postoji preparat koji je namijenjen isključivo ovoj štetočini, ali postoje učinkovite mjere i preparati koji se mogu koristiti.
S obzirom da se gusjenice ne razvijaju istovremeno, često se događa da neka preživi, te se suzbijanje šimširovog plamenca ne može obaviti jednokratno. Zato je neophodno biljke pregledati tijekom dva – tri tjedna, a mjerama zaštite pristupiti čim primijetite bilo što od gore navedenoga.
- Ispiranjem šimšira vodom pod velikim tlakom, s tim da se gusjenice moraju pokupiti i spaliti.
- Oštećene dijelove biljke treba odsjeći i spaliti.
- Ako su gusjenice male, može se primijeniti biološki preparat na bazi m. Bacillus thuringiensis var. kurstaki (kod nas je to Lepinox plus).
- Ako su gusjenice veće i ima ih mnogo, mogu se primijeniti preparati na bazi klorantraniliprola, bifentrina, alfacipermetrina, dimetoata.
-
- U vrijeme polaganja jaja mogu se koristiti preparati na bazi a.m. piriproksifen, koji djeluju na jaja i mlade gusjenice. Nakon tjedan dana od prvog prskanja, preporuka je da se šimšir isprska još jednom.Tretman treba izvoditi u večernjim satima, jer tada pčele nisu aktivne.
Ako je moguće, poslije tretmana grm treba prekriti folijom dan – dva, jer će to da pospješiti učinak preparata.Izbjegavati uporabu neselektivnih insekticida, jer ćete s njima uništiti i prirodne neprijatelje ove štetočine.Ako se ne primjene mjere zaštite može doći do nepovratne štete, jer starije gusjenice, pored listova, proždiru mlade izboje, pa čak i koru biljke.
- U vrijeme polaganja jaja mogu se koristiti preparati na bazi a.m. piriproksifen, koji djeluju na jaja i mlade gusjenice. Nakon tjedan dana od prvog prskanja, preporuka je da se šimšir isprska još jednom.Tretman treba izvoditi u večernjim satima, jer tada pčele nisu aktivne.
