Foto: Fena

Svečanom akademijom u ponedjeljak je obilježena dvadeseta godišnjica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, a tom prilikom predstavljena je i monografija Fakulteta.

Po riječima dekana Filozofskog fakulteta Dražena Barbarića, cijelih dvadeset godina ovaj fakultet trudio se da u društveno-humanističkom području obrazovanja i nauke ostavi dubok trag i da postane jedna od najvažnijih transformativnih snaga ove društvene strukture.

“Ono što kao dekan ovog fakulteta mogu obećati jeste da će Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru ostati nezamjenjivi generator i humanističkog i društvenog razvoja cjelokupne BiH, a ujedno i jedna od najvažnijih duhovnih kula Hrvata u BiH”, poručio je Barbarić prenosi Fena.

Generator razvoja opstanka

Govoreći o budućnosti Filozofskog fakulteta, naglasio je kako on sam po sebi u vlastitoj strukturi ima “identitetski studij”, od arheologije, latinskog jezika, hrvatskog jezika i književnosti, pa do povijesti, povijesti umjetnosti i slično.

“To su studiji koji po tržišnim načelima, po logici isključivo tržišta nemaju nikakvu računicu, ali oni su za društvenu zajednicu, pogotovo Hrvata u BiH, dragulj, oni su generator razvoja opstanka”, ocijenio je Barbarić.

Urednik Monografije Filozofskog fakulteta i prorektor za nauku Sveučilišta u Mostaru Marko Odak naglasio je kako Filozofski fakultet danas okuplja više od 1600 studenata, nudi više od 1000 kolegija, ima 18 studijskih programa i više od 60 studijskih kombinacija te da stoga izrada Monografije nije bila nimalo jednostavan zadatak.

“Koncept monografije je zamišljen tako da čitatelja provede kroz Filozofski fakultet gotovo kao kroz njegovu unutarnju arhitekturu, šetnju prostorom i identitetom. Lajtmotiv čitavog izdanja Monografije je prostor Fakulteta, njegova zgrada, amfiteatri, prilagođene učionice, hodnici, knjižnica, koji nisu prikazani samo kao zidovi, nego i kao mjesto na kojem se oblikuje akademska i kulturna zajednica”, pojasnio je Odak.

Monografija i kratki film

Po njegovim riječima, nit vodilja cijele Monografije, vizualnog identiteta, ali i Fakulteta je glagoljica, koja, po njegovim riječima, obogaćuje i nadahnjuje već 11 stoljeća.

“Kada uzmemo u obzir prostor, prostorni identitet, autentičan studentski sadržaj, multimedijalni sadržaj, Monografija funkcionira kao institucionalni portret Filozofskog fakulteta koja na jednom mjestu prikazuje sve ono što fakultet jeste i sve ono što fakultet želi biti, dakle akademsku zajednicu koja se razvija i otvara prema svijetu i ta je ideja simbolički prikazana i na posljednjoj fotografiji monografije, fotografijom otvorenih vrata učionice”, zaključio je Odak.

Svečana akademija okupila je veliki broj osoba iz političkog, javnog i društvenog života Mostara i Bosne i Hercegovine, a u sklopu nje, uz prigodna obraćanja i predstavljanje Monografije, prikazan je i kratki dokumentarni film o Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, navodi Fena.