Foto: Visit Kupres

Snijeg u nizinskim područjima BiH, ali onaj koji se zadržao na tlu i po kojem se teško hoda, najmlađi stanovnici ove zemlje ne pamte, a i oni koji se vrte oko punoljetnosti teško ako uzmemo u obzir da su još bili mali kad je 2012. bila zatrpana cijela BiH, a ljudi se pitali hoće li “ledeno doba” ikad prestati.

Koliko se sve promijenilo, govori upravo ta činjenica da 12 godina nemamo neku konkretnu zimu sa svim svojim karakteristikama. Osim što to stvara probleme nizinskim područjima jer godišnja doba moraju odraditi svoje i zbog poljoprivrednih radova, u problemima su i planinski dijelovi zemlje, piše Večernji list BiH.

Što s vikendicama?

Nekoć se vikendice kupovalo i gradilo kao da sutra ne postoji, podizalo se kredite, očekivao se ogroman povrat novca, a danas je vrijeme takvo da su i te vikendice već zrele za renoviranje, a pitanje je isplati li se renovirati ih u ovakvim uvjetima. Ako ćemo turizam staviti izvan vremenskih okvira, onda se isplati. Ljeto je godišnje doba koje mnogi više vole provesti u nekim svježijim krajevima nego na plus 40 i više. Stoga su planine idealne za odmoriti dušu i tijelo. Blidinje, Kupres, Jahorina, Bjelašnica… sa svojom prirodom temelj su za neki ugodniji život. Ako poslušamo i stručnjake, turizam temeljen na prirodi zamjetno raste proteklih godina, što u svom radu donosi Ivana Žafran.

– Turizam temeljen na prirodi oblik je turizma koji podrazumijeva izravno uživanje u nekom relativno netaknutom prirodnom fenomenu, a danas se svrstava među oblike turizma koje karakteriziraju zamjetno visoke stope rasta na globalnoj razini. Turizam temeljen na prirodi ima velik tržišni potencijal te se njegovim razvojem može istodobno osigurati zadovoljstvo turista iskustvom u prirodi, profit turističkih operatora, sredstva za očuvanje okoliša i poboljšanje životnoga standarda u lokalnim zajednicama. No važno je imati svijest i o svim negativnim implikacijama koje taj razvoj potencijalno može imati na neki prostor, zbog čega je nužno kontinuirano upravljati svim aspektima njegove održivosti – navela je u uvodu. Za istraživanje točnosti podataka provedena je analiza recentnih empirijskih istraživanja turizma temeljenog na prirodi u koju je uvršten 41 izvorni znanstveni rad. – Osnovne su odrednice suvremenoga razvoja turizma temeljenog na prirodi dimenzija prirodnosti i dimenzija pristupa koje se, kao i sastavnica atraktivnosti, mogu proučavati s gledišta ponude i s gledišta potražnje.

Uočena je također pozitivna veza između boravka u prirodnim područjima i odgovorna ponašanja prema okolišu, a raste i svijest ključnih dionika o klimatskim promjenama. Svijest o klimatskim promjenama i drugim vanjskim čimbenicima koji na razvoj turizma mogu negativno utjecati raste i među samim istraživačima – navela je autorica.

E, sad, iz bh. kuta, spomenuti planinski krajolici poput Blidinja mogu biti potpuni hit. Branje ljekovitog bilja postalo je iznimno popularno, a uz to, i niz drugih aktivnosti. Šetnja, planinarenje, bicikliranje, kanui… Blidinje uistinu postaje hit po stvarima koje nisu vezane uz zimski turizam.

– U onim vremenima strepili smo zbog snijega i kad će ga nestati jer nismo mogli navrijeme izvesti krave i ovce na Blidinje, a onda, kad bismo izišli, strahovali bismo da nas ne zatrpa nekad pred kraj ljeta kad se lagano pripremamo za spuštanje u nizinske krajeve. Danas, pak, kad živimo lagodnije i izgradili smo kuće i vikendice, snijeg nam treba, ali ga nema. To vam u prijevodu znači da se nikad ovdje nije moglo živjeti od snijega pa se zato i okrećemo nekim drugim načinima koji bi popularizirali Blidinje – kazao nam je sugovornik koji je u mirovini i sve više vremena provodi na planini. Slična je situacija i s Kupresom koji ljeti posjećuje sve više ljudi, a o čemu je svojedobno za Večernjak govorio i načelnik Zdravko Mioč.

Razni sadržaji

– Jedna od naših prednosti je i činjenica da imamo dobru ekipu mladića koji se bave biciklizmom, tako da imamo međunarodno natjecanje biciklista u formi tzv. enduro biciklizma. Na Kupres dolaze i motoristi iz desetak europskih zemalja, pri čemu im je naša općina središte u kojem imaju kamp. Uz to, imamo i dva skijališta koja pružaju razne sadržaje, a ne samo smještajne kapacitete, već i ponude za turiste koji su željni šetnje planinom. Skijalište na Stožeru za bicikliste, ali i sve planinare i šetače koje smo spomenuli omogućuje i korištenje dizala.

Imamo i iznajmljivače quadova, također uz vodiče, a sve u cilju upoznavanja Kupreške visoravni. Potrebno je sve potencijale koje imamo dodatno unaprijediti kroz agroturizam. Imamo postojeće farme na selima, a koje bi kroz takve djelatnosti pružale usluge svima koji su željni odmora uz konzumaciju domaće hrane – govorio je uz ostalo. Potencijala je mnogo, stoga ne treba očajavati jer snijega nema dovoljno da planine žive. Ima drugog sadržaja koji je itekako privlačan.