Kao prvo, želimo se ispričati javnosti zbog uključivanja u ovakav oblik rasprave. Međutim, smatramo nužnim reagirati s obzirom na to da su u navedenome članku prisutni elementi nekorektnoga i neutemeljenoga omalovažavanja uloženoga truda i rada, pri čemu iznesene kritike ne dolaze iz relevantnih stručnih ili znanstvenih krugova, nego je riječ o pristupu u kojemu se osobna uvjerenja nastoje predstaviti kao jedina ispravna interpretacija, odnosno kao “jedina istina”.
Kada je riječ o lokaciji rimskoga Delminija te njegovih javnih objekata, uključujući forum i terme, naglašavamo kako su sve informacije korištene u turističkome vodiču preuzete iz relevantne stručne i znanstvene literature. U skladu s namjenom publikacije, te su informacije sažete i prilagođene široj publici kako bi bile razumljive i pristupačne, bez ulaženja u složenost znanstvenih rasprava.
Autor u svojoj kritici ističe pitanje prvoga urbanog centra Duvanjskoga polja, pritom iznoseći tvrdnju da je tu ulogu imala ilirska Dalma. Međutim, valja istaknuti da za prapovijesna naselja na prostoru Duvanjskoga polja ne raspolažemo relevantnim arheološkim podacima o njihovoj planimetriji, odnosno o organizaciji i strukturi naselja u urbanističkome smislu. Najraniji pouzdani podaci o urbanizmu na tome prostoru odnose se na područje današnjega Tomislavgrada, gdje su arheološkim istraživanjima potvrđeni elementi arhitekture i planimetrije iz rimskoga razdoblja. Na osnovu navedenoga, i sami možete prosuditi o pitanju najstarijega urbanog centra na Duvanjskome polju.
Autor nadalje navodi niz povijesnih izvora za koje tvrdi da potvrđuju postojanje ilirske Dalme. Međutim, s obzirom na to da je dio tih izvora pogrešno preveden, ili interpretiran izvan odgovarajućega konteksta, ne smatramo svrhovitim ulaziti u detaljnu analizu pojedinačnih navoda. Potrebno je naglasiti da interpretacija povijesnih izvora predstavlja jednu od najsloženijih metodoloških razina u povijesnoj znanosti, jer zahtijeva kritičko čitanje, kontekstualizaciju te usporedbu različitih izvora i perspektiva radi što vjerodostojnije rekonstrukcije prošlosti.
Smatramo da je nužno jasno razdvojiti osobne interpretacije od standarda u znanstvenoj praksi. U historiografiji je već desetljećima uvriježeno korištenje termina predrimski i rimski Delminij, čime se precizno određuje na koje se naselje odnosi pojedini navod. Takvu terminologiju dosljedno koriste relevantni autori, a ona predstavlja rezultat dugotrajnoga znanstvenog konsenzusa, a ne proizvoljnoga izbora. Tvrdnja da se za isto naselje koristi naziv “ilirska Dalma” nema uporište u suvremenoj stručnoj literaturi.
Naposljetku, povezivanje Delmata i delmatskog prostora s ilirskim kontekstom zahtijeva metodološku preciznost i oprez. Suvremena znanost takvim pitanjima pristupa argumentirano i kritički, svjesna složenosti etničkih, kulturnih i jezičnih identiteta u predrimskome razdoblju. Upravo zbog toga izbjegavaju se pojednostavljene i anakronističke interpretacije kakve su iznesene u predmetnoj kritici. Drugim riječima, bio je to pokušaj da se složena znanstvena pitanja svedu na pojednostavljene i nedovoljno utemeljene tvrdnje koje ne odgovaraju standardima suvremene historiografije.
Turistički vodič „Tomislavgrad, priroda okrunjena poviješću“ preporučujemo u ruke svakoga Duvnjaka i Duvanjke, s ciljem njegovanja našega kulturnog i prirodnog bogatstva.
