Pozivajući se na izvještaj agencije Reuters, Europa se suočava s novom fazom energetske tranzicije u kojoj nagli rast solarne energije, iako predstavlja veliki uspjeh zelene politike, počinje stvarati ozbiljne probleme za stabilnost elektroenergetskih mreža i funkcioniranje tržišta električne energije, prenosi Forbes BiH.
Solarni kapaciteti u Europi porasli su za više od 115 posto od 2020. godine, što je dovelo do udvostručenja količine električne energije proizvedene iz sunca. Nijedan drugi izvor energije nije zabilježio tako brz rast u posljednjih nekoliko godina.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da ovakav tempo razvoja nosi i ozbiljne posljedice. Sve veća proizvodnja solarne energije više ne potiskuje samo fosilna goriva, već mijenja način na koji funkcioniraju europska tržišta električne energije i kako se formiraju cijene struje.
Njemačka, kao najveća europska ekonomija i vodeći proizvođač solarne energije, tijekom travnja je iz solarnih izvora dobila čak trećinu ukupne električne energije isporučene kroz mrežu. Očekuje se da će udio solarne energije dodatno rasti tijekom ljetnih mjeseci, kada je sunčevo zračenje najjače.
Takav razvoj događaja stvara sve veći pritisak na operatere elektroenergetskih mreža, koji moraju balansirati sustav smanjenjem proizvodnje iz drugih izvora energije kako bi održali stabilnost mreže.
Problem dodatno kompliciraju periodi takozvanih negativnih cijena električne energije. Tijekom sunčanih dana proizvodnja solarne energije može biti toliko velika da tržište više nema potrebu za dodatnom strujom. U tim situacijama proizvođači električne energije ne zarađuju prodajom struje, već moraju plaćati kako bi višak energije bio preuzet u mreže.
Reuters navodi da su zemlje poput Njemačke, Poljske, Češke i Mađarske već prošloga tjedna bili suočeni s negativnim cijenama električne energije.
Iako potrošači kratkoročno mogu imati koristi od nižih cijena, energetske tvrtke trpe ozbiljne financijske posljedice. Dugotrajni periodi veoma niskih ili negativnih cijena smanjuju prihode proizvođača električne energije, dok istovremeno povećavaju troškove održavanja elektrana na ugljen, plin i nuklearnu energiju.
Česta i nagla prilagođavanja proizvodnje, posebno kada solarna energija naglo opadne zbog oblačnosti, smanjuju efikasnost termoelektrana i povećavaju emisije po proizvedenoj jedinici energije. Osim toga, ovakvi nagli skokovi i padovi proizvodnje dovode do češćih kvarova i skupljeg održavanja energetskih postrojenja.
Europske zemlje sada su prisiljene da fokus prebace sa same izgradnje novih solarnih kapaciteta na razvoj baterijskih sustava za skladištenje energije, modernizaciju elektroenergetskih mreža i uvođenje sofisticiranih softverskih sistema za upravljanje potrošnjom i distribucijom struje.
Prema podacima organizacije Solar Power Europe, Europa je samo tijekom 2025. godine dodala oko 15 GWh kapaciteta velikih baterijskih sistema, ali stručnjaci upozoravaju da će biti potrebna mnogo veća ulaganja kako bi mreže mogle podnijeti budući rast obnovljivih izvora energije.
Bit će nužne tisuće novih transformatora, dalekovoda i invertera, kao i napredni sustavi koji mogu upravljati protokom energije u stvarnom vremenu.
Iako će modernizacija europske elektroenergetske mreže trajati godinama i zahtijevati ogromna ulaganja, analitičari smatraju da Europa nema alternativu ukoliko želi smanjiti ovisnost od uvoza fosilnih goriva i izgraditi stabilan energetski sustav zasnovan na domaćoj solarnoj i vjetro energiji.
Reuters zaključuje da bi uspješna transformacija mogla otvoriti novu fazu ekonomskog razvoja Europe, zasnovanu na čistoj, pouzdanoj i jeftinijoj energiji iz obnovljivih izvora.
Više pročitajte na: Forbes BiH
