TURISTIČKI VODIČ TG – PONAVLJA NEISTINE

Piše: fra Ante Pranjić

Dobro je i lijepo za sve nas u Duvnu da se nešto pokreće i u Turističkoj zajednici. Nije dobro da pred svijet stavljamo neistine.

I. U samom vodiču na 24. stranici stoji napisano: O veličini i značaju toga grada svjedoče istraženi javni objekti, poput rimskoga foruma i rimskih termi, koji su se nalazili na mjestu današnje Spomen-bazilike.

  • Od ulaza u crkvu do rimskih termi je ravno 100 m udaljenosti i to ih dijeli i potok Seget.
  • Kad je u pitanju rimski forum postoji prepiska između oca hrvatske arheologije Don Frane Bulića iz Splita i graditelja fra Mije Čuića. Fra Mijo piše don Frani da neće graditi na forumu nego pored ili uz forum.

Te grube neistine da je bazilika na mjestu termi i foruma se ponavljaju desetljećima i to od ljudi koji se smatraju intelektualcima, a iznose u javnost tvrdnje bez stvarnoga dokaza. Da to piše netko tko ne živi u Duvnu moglo bi se i razumjeti. Ako to pišu osobe koje svaki dan prolaze pored ploče – panoa na kojoj su slika i podatci termi, tad se to ne može razumjeti.

II. Na istoj 24. stranici stoji naslov:

RIMSKI DELMINIJ
PRVI URBANI CENTAR DUVANJSKOGA POLJA.

Može li Rimski Delminij biti prvi urbani centar prosudite sami iz povijesnih zapisanih činjenica:

  1. Prije 2570 godina piše grčki povjesničar Hekatej Miletski: „Dalmij (po narodnu Dalma) je grad u Dalmaciji“. Tako su i Salona-Solin, Promona-Promin, Skadrona-Skradin.
  2. Prije 2200 godina veliki grčki povjesničar Posidonije nastavlja istim grčkim nazivom Dalmion za ilirsku Dalmu.
  3. Prije 2143 godine rimski konzul Lucije Metel uzima naziv Dalmaticus, a ne Delmaticus, jer je pobijedio Dalmate u Solinu, a ne Delmate.
  4. Prije 2059 godina rimski vojskovođa, konzul i car Oktavijan piše Rimskom senatu da je pobijedio Dalmate, a ne Delmate.
  5. Prije 2050 godina nastavlja poznati grčki povjesničar i zemljopisac Strabon iz Amasije obilaziti jadransku obalu i pisati izričito: Dalmion je veliki grad po kojem je narod dobio ime, a rimski Delminij će nastati puno desetljeća kasnije.
  6. Prije 1630 godina piše sv. Jeronim: Dalmacija i Panonija opustošene su, izmrcvarene i porobljene od Gota, Sarmata, Kvada, Alana, Huna, Vnadala i Mrkomana.
  7. Prije 1420 godina prepisuje grčki pisac Stjepan Bizantinac sve prijašnje spomenute tekstove s grčim nazivom Dalmion za ilirsku Dalmu.
  8. Prije 1300 godina španjolske kronike bilježe da je sv. Venancije mučen među Dalmatima, a ne među Delmatima.
  9. Prije 970 godina zapisano je u Hrvatskoj kronici ili Kraljevstvo Hrvata ime Dalma, a ne Delminijum. Na planini Libu su zatekli kralja (…) počevši od grada koji su pogani razrušili i koji se zove Dalma.
  10. Prije 920 godina bilježi Ljetopis popa Dukljanina ime Dalma. Od mjesta Dalme sve do grada Bambalone, koji se zove Drač, nazvao je Crvena Hrvatska.
  11. Prije 860 godina piše grčki povjesničar i metropolit Eustahije Solunski iste nazive za Dalmu, a ne Delminij.
  12. Prije 650 godina piše fra Filip Mlečanin biskupu u Trogiru da je on kustos Dulmae.
  13. Prije 672 godine zapisano je u venecijanskoj kronici dužda Andrije Dandola: Svetopulk, kralj Dlmacije (…) okrunjen je na polju Dalme i kraljevstvo svoje Dalmacije razdijelio je na četiri dijela…
  14. Prije točno 400 godina piše biskup fra Bartul Kačić-Žarković izvještaj Svetoj stolici. Duvanjska biskupija ima četiri župe: dvije u Dalmi ili Dumnu s 200 domova treća u Livnu gdje je oko 150 domova, četvrta je Rama sa oko 60 domova.
  15. Prije 391 godinu imenovan je za biskup fra Jeronim Lučić. On moli sv. Kongregaciju De Propaganda Fide da mu dadne naslov biskupije duvanjske: il titolo Dalma.

Da zaključim: Rimski Delminij nije prvi urbani centar Duvanjskoga polja. Prvi urbani centar je bio Dalma prije rimskoga osvajanja 155. god. prije Krista. Mogao bih donositi još više navoda, ali pametnom je dosta. Naši su povjesničari i akademici prihvatili rimsko – latinsku, a nakon toga i englesku metodu historiografije i uvijek bilježe naziv „Delminij“ i za rimski mali grad i za veliki ilirski grad Dalmu. A ta dva grada nemaju nikakve poveznice: ni vremenske, ni kulturne, ni sociološke. Taj način pisanja pišu pobjednici za svoj interes, a ne za povijesnu istinu. Nažalost, da to još nismo shvatili.

 

 

 





VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA