Vjetroelektrane i solarne elektrane – utjecaj na turizam u Šuici
Autor: prof. Mladen Pokrajčić, Krk/Očuvajmo Duvanjski kraj
Tko ne sanja predivne karajolike, prošarane žarkim bojama, obasjane svjetlom života? Nepregledna prostranstva i veličanstveni proplanci s kojih se pogled prelijeva u pitoma udolja, Kristalno čisto noćno nebo, mistični izlasci i zalasci Sunca, šapat vjetra, pjev rijeke i slapova. Tko želi osjećati se uzvišeno i spokojno, treba doći u Šuicu.
Šuički kraj nudi nam šetnje stazama duž trase antičke rimske ceste, u ukupnoj duljini od 21 kilometra. Cijela trasa famozne Ceste Svetog Jeronima, očišćena je i markirana, pa će sudionici istinski moći uživati u planinarenju u tom spoju vremena koje je davno prošlo i ljepote očuvane prirode. Problemi užurbanog ritma modernog života vraćaju nas prirodi, da što više vremena provodimo na svježem zraku. Da bi šetnja bila zanimljivija, tu su i informativne ploče svake staze. Namjera je edukacija školske djece, pa i šetača i planinara, hodočasnka, rekreativaca svih generacija, sve u okvirima jednog istinski očuvanog ekosustava s artefaktima iz vremena koje je temelj i ove naše današnje civilizacije.
Na Cesti Svetog Jeronima postavljeno je deset informativno-edukativnih ploča. Uređenjem Staze Svetog Jeronima, Šuičani žele prezentirati širu sliku Šuice, specifične prirodne i kulturne resurse, pridajući im maksimalnu vrijednost, kakvu istinski zaslužuju. Svaka staza je kao i život, ponekad teška i iscrpljujuća, ponekad laka i smirujuća, no sve vode prema nekom cilju, sve imaju svoj smisao. Informativne ploče prezentiraju širok raspon tema: zaštita okoliša, flore, faune, ukazuju na fitocenološke karakteristike predjela, prirodne fenomene, ekologiju, geologiju i na niz drugih zanimljivih informacija o povijesti Šuice i šireg područja. Planinarenje po Šuičkim stazama je epsko putovanje kroz stoljeća. Staze su nivelirane tako da su dužinom i nagibom vrlo lagane za hod te prema uobičajenoj klasifikaciji planinarskih staza pripadaju u kategoriju laganih staza.
Šuičke staze
1.Staza – Cesta Svetog Jeronima
2.Staza Kotlići
3.Staza Okič
4.Staza Baljci
Staze su sa tisuću lica i očaravajućih pogleda, bogate florom i faunom. Šetajući stazama otkrivamo tisućljetnu baštinu u Jeronimovom rodnom Stridonu (Stražanju), u Bogdašiću, Galečiću i u samoj Šuici, te brojne tumule, stećke, kule, rimske ceste i mostove, jezera i rijeku Šujicu, izvore, potoke, stijenje i oranice, livade i polja, bare i šume, crkvine i mlinove.
Rijeka Šujica spokojno meandrira kroz pripadnu kotlinu. U bistru rijeku slijevaju se potoci i izvori, čineći je ugodnim staništem za ribe, žabe i rakove. Klanci i proplanci idealno su mjesto za rast različitih bjelogoričnih i, u višim predjelima, crnogoričnih šuma. Na svom dugom putovanju, ptice selice zaustavljaju se i u Šujičkom polju. Prije nesretnog Drugog svjetskog rata, Borova glava i Borovo polje bili su cijela zasebna civilizacija sa značajnim siranama. Na Kruzima su svoje stanište pronašli divlji konji. Doline, vrtače, kupole, planinski pašnjaci s ljekovitim biljem, endemsko cvijeće, …
Nove tehnologije prijetnja su svim prirodnim oazama, samom našem opstanku. Nestaće najbolji šujički med, kvalitetni mesni proizvodi, zdravo mlijeko, sirevi tvrdi i punomasni, sirevi od planinskog mlijeka. Za zaštitu naše budućnosti trebamo razborite osobe, znanje i prihvatljive vizije, napose u neposrednoj blizini vjetroelektrana.
Na prostoru Šuice i gornjeg toka rijeke Šujice imamo veliki broj usnulih, neistraženih, neoznačenih, zapuštenih spomenika: prahistorijskih, pa spomenika iz brončanog doba, antičkih spomenika, i srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika. Šuičku kulturnu baštinu treba istražiti, obilježiti, oživjeti i zaštititi. Isto tako, Šuica zbog svojih prirodnih ljepota, domaće hrane i čiste prirodne vode, treba postati mjesto aktivnog ruralnog turizma, uključujući lov i ribolov. Ruralni turizam je formula za gospodarski rast, za stvaranje novih radnih mjesta, i za sprječavanje iseljavanja iz Šuice. Kako je Šuica u blizini Kupresa, može participiratu i njegovom zimskom turizmu.
Stanovnici Šuice i općine Tomislavgrad izjasnili su se peticijama o projektima izgradnje vjetroelektrana i solarnih parkova, i očekuju da se poštuje taj oblik direktne demokracije.
SPRIJEČITI IZGRADNJU ZNAČI ODRŽATI ČUDESNI BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET, ZADRŽATI I ŠUIČANE U NJIHOVOM ZAVIČAJU!
O autoru:
Prof. Mladen Pokrajčić rođen je u Šuici, općina Tomislavgrad. Svoj profesionalni život posvetio je obrazovanju, socijalnom radu i razvoju sportske rekreacije. Dug niz godina bio je ravnatelj Doma za starije i nemoćne osobe *Mali Kartec* u Krku, gdje je osmislio i proveo brojne projekte usmjerene na unaprjeđenje kvalitete života starijih osoba. Među najznačajnijima su uvođenje sportske rekreacije, osnivanje botaničkog vrta, dnevnog centra te uspostava međunarodne humanitarne suradnje. Prvi je u Hrvatskoj razvio i uveo sustav posudionica bolesničkih kreveta i drugih ortopedskih pomagala, kao i implementaciju E-QALIN modela sukladno europskim standardima.
Posljednjih 20 godina aktivni je član Skupštine i Izvršnog odbora Hrvatskog saveza sportske rekreacije, a više od 17 godina predsjednik je Saveza sportske rekreacije Primorsko-goranske županije (PGŽ) *Sport za sve*. Pod njegovim je vodstvom organizirano na desetke festivala, simpozija i manifestacija na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Pokrenuo je niz programa za tjelesnu aktivnost osoba starije životne dobi u suradnji s Hrvatskim olimpijskim odborom i Kineziološkim fakultetom.
Za svoj rad primio je brojna priznanja i nagrade, među kojima se ističu:
- Red hrvatskog pletera (2014.)
- Plaketa Hrvatskog olimpijskog odbora za sportsko-rekreacijski centar (2008.)
- Priznanje Jacquesa Roggea, predsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora, za promociju sportske rekreacije
- Nagrada za životno djelo Hrvatskog olimpijskog odbora i Hrvatskog saveza sportske rekreacije (2017.)
Održao je brojna stručna i znanstvena predavanja te objavio više članaka temeljenih na bogatom iskustvu i znanstvenim postignućima.
Njegovo podrijetlo iz Šuice, snažna osobna povezanost s rodnim krajem te stručnost u području održivog razvoja, rekreacije i upravljanja zajednicom čine ga relevantnim i kompetentnim autorom za ovu temu.
