Foto: Pexels

Gotovo 46.000 stranih državljana iz 151 zemlje pridružilo se ruskoj vojsci od početka rata u Ukrajini, a među njima je i više od 20 državljana Bosne i Hercegovine, pokazuju podaci ukrajinskih institucija i ranija istraživanja Radija Slobodna Europa.

Prema podacima ukrajinskog Koordinacijskog stožera za postupanje s ratnim zarobljenicima, do 1. listopada 2026. godine identificirano je ukupno 45.959 stranih državljana koji su potpisali ugovore s Oružanim snagama Ruske Federacije.

Riječ je o osobama iz 151 zemlje, uključujući i područja čiji međunarodni status nije priznat.

Podatke je predstavio brigadni general Dmitro Usov, tajnik ukrajinskog Koordinacijskog stožera za postupanje s ratnim zarobljenicima, upozorivši na sve intenzivnije regrutiranje stranaca za sudjelovanje u ratu protiv Ukrajine, prenosi Ukrajinska pravda.

Među ruskim vojnicima i državljani BiH

Prema podacima ukrajinskog projekta Želim živjeti, koji djeluje uz potporu ukrajinskog Ministarstva obrane i vojne obavještajne službe, među stranim državljanima koji su pristupili ruskoj vojsci nalaze se i osobe iz Bosne i Hercegovine.

Radio Slobodna Europa u ožujku 2026. godine objavio je da je identificirano najmanje 15 osoba podrijetlom iz BiH koje su se borile ili se još bore na ruskoj strani, piše Jabuka.tv.

Naknadna istraživanja pokazala su da je broj veći. Prema informacijama koje je Radio Slobodna Europa objavio u srpnju, više od 20 osoba s državljanstvom BiH pridružilo se ruskim oružanim snagama od početka invazije na Ukrajinu.

Dio njih u međuvremenu je dobio rusko državljanstvo, što prema ranijim navodima RSE-a predstavlja dodatnu prepreku za njihovo procesuiranje pred pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine.

Broj stranih regruta naglo raste

Podaci ukrajinskih vlasti pokazuju da se broj stranaca koji potpisuju ugovore s ruskom vojskom povećava iz godine u godinu.

  • 2022. godina: 94 strana državljanina
  • 2023. godina: 4.067 stranih državljana
  • 2024. godina: 8.877 stranih državljana
  • 2025. godina: 16.085 stranih državljana
  • Prvih devet mjeseci 2026. godine: 16.168 stranih državljana

Prema tim podacima, samo tijekom prvih devet mjeseci ove godine ruskoj vojsci pristupilo je više stranaca nego tijekom cijele 2025. godine.

Ukrajinske obavještajne službe procjenjuju da Rusija trenutačno regrutira oko 1.800 stranih državljana mjesečno.

Ruski cilj za 2026. godinu, prema ukrajinskim procjenama, iznosi 18.500 novih stranih regruta, no nastavak sadašnjeg tempa mogao bi dovesti do približno 21.500 regrutiranih stranaca do kraja godine.

Najviše ih dolazi iz Azije, raste broj regruta iz Afrike

Najveći broj stranih državljana koji su pristupili ruskoj vojsci dolazi iz Uzbekistana, Tadžikistana i Bjelorusije.

Ipak, ukrajinske vlasti upozoravaju na sve intenzivnije regrutiranje u afričkim i latinoameričkim državama.

Od početka siječnja do kraja rujna 2026. godine ugovore s ruskom vojskom potpisalo je 1.449 državljana Kolumbije, 699 državljana Burundija, 530 državljana Zimbabvea i 503 državljana Perua.

Podaci pokazuju da se rusko regrutiranje sve više širi i izvan država bivšeg Sovjetskog Saveza.

Što su otkrili zarobljeni strani vojnici?

Od početka ruske invazije 2022. godine ukrajinske snage zarobile su državljane 59 zemalja koji su se borili na strani Rusije.

Istraživanje projekta Želim živjeti među stranim ratnim zarobljenicima pokazalo je da je 46,7 posto ispitanika potpisalo ugovor s ruskom vojskom zbog mogućnosti dobivanja ruskog državljanstva.

Istodobno, 28 posto ispitanih navelo je da prilikom potpisivanja ugovora nije znalo da će biti poslano u borbu protiv Ukrajine.

Prema rezultatima istraživanja, 41,4 posto stranih vojnika regrutirano je putem vojnih odsjeka i regrutnih centara, dok je 48,8 posto zarobljeno nakon ranjavanja na bojištu.

Čak 79 posto ispitanih stranih zarobljenika izrazilo je želju za povratkom u Rusiju kroz razmjenu ratnih zarobljenika.

Obećanja o zaradi i državljanstvu

Ukrajinski Koordinacijski stožer tvrdi da ruske vlasti stranim državljanima nude financijsku zaradu i mogućnost stjecanja ruskog državljanstva kako bi ih privukle u vojsku.

Prema tvrdnjama ukrajinskih dužnosnika, strani regruti nakon potpisivanja ugovora često završavaju u jurišnim postrojbama i na posebno opasnim borbenim zadacima.

Iz Koordinacijskog stožera navode i da se strani vojnici koji prežive borbe te završe u ukrajinskom zarobljeništvu nerijetko suočavaju s nedostatkom potpore ruskih vlasti.