Povijesni referendum proveden je u Švicarskoj u nedjelju gdje je općina Moutier na sjeveru zemlje izglasovala kako će ubuduće biti dio frankofonog, većinski katoličkog kantona Jura, a ne većinski protestantskog, njemačkog govornog kantona Berna, kako je to bilo stotinama godina. Ovaj događaj zbog nekoliko zloporaba koje su se ranije događale, kao i načina etnojezičnog, odnosno religijskog opredjeljenja, nudi moguće lekcije i načine prevladavanja nacionalnih prijepora u BiH, piše Večernji list BiH.
Tijesan rezultat
Naime, nedjeljni rezultati pokazali su kako je za pripajanje kantonu Jura u Moutieru glasovalo 2114 birača, odnosno njih 54,9 posto, nasuprot 1740. Za neupućene, ovaj potez stanovnika općine Moutier čini se posve neracionalan s obzirom na to da se odvajaju od jednog od najbogatijih kantona, Berna, i pripajaju jednom od “siromašnijih”, ako takvih uopće ima u Švicarskoj. No, prevagnuo je očito etnojezični i religijski identitet građana ove općine, koji su time realizirali povijesne težnje. Jednako kao i kanton Jura, koji je najmlađi u Švicarskoj i koji je svoj sadašnji administrativno-teritorijalni i politički okvir realizirao tek 1979. godine. Profesorica Tina Kempin Reuter s Odjela za upravu i antropologiju američkog Sveučilišta u Alabami, koja je na čelu tamošnjeg Instituta za ljudska prava, navodi kako je u Švicarskoj utemeljen svojevrsni model kojim se rješavaju identitetska, kolektivna, ali i pojedinačna univerzalna prava. - Pobliži pogled na suvremeno razumijevanje prava naroda na samoodređenje otkriva da primjena prava etničkih skupina nije nezamisliva. Interpretacija samoodređenja usmjerena na ljude, proistekla iz pristupa ljudskim pravima i manjinskim pravima, stvara inovativne mogućnosti za etničke skupine. Što je najvažnije, omogućuje fleksibilna rješenja koja jamče prava etničkim skupinama da same određuju svoju sudbinu, štite i čuvaju svoju kulturu i (su)postoje s većinom. Formiranje kantona Jura primjer je ovog pristupa samoodređivanju usmjerenog na ljude. To ilustrira i prepoznaje da su članovi svih etničkih skupina dio izgradnje nacije. Situacija u Juri predstavlja jedan od rijetkih slučajeva u kojima je demokratski izraz unutarnjeg samoodređenja, sve do najniže razine upravljanja, omogućio svim članovima društva, uključujući manjine, izraziti svoje stavove o teritorijalnoj pripadnosti, političkoj participaciji i kulturnoj pripadnosti – ističe profesorica Kempin Reuter. Slučaj kantona Jura i općine Moutier uvelike ima sličnosti s Mostarom, odnosno BiH, te s onime što se ovdje smatra u jednome dijelu zabranjenim. Naime, raniji pokušaj provedbe referenduma za odcjepljenje Moutiera od Berna propao je jer su uglavnom prokatoličke, frankofone, u biti “separatističke”, stranke provodile svojevrsni inženjering prebacivanjem birača iz jednog izbornog područja u drugo. Zbog toga je Savezni švicarski sud poništio rezultate referenduma koji je proveden 2017. zbog prijevara na referendumu. Identičan slučaj dogodio se na posljednjim izborima u Mostaru, kada je većinska bošnjačka stranka Stranka demokratske akcije (SDA) masovno prebacivala birače da glasuju u većinski hrvatskim područjima Jug i Zapad. Iako je policija utvrdila prijevare, a Tužiteljstvo u Hercegovačko-neretvanskoj županiji pokrenulo istragu, Središnje izborno povjerenstvo, koje je pod političkim nadzorom SDA, spriječilo je svaku mogućnost istrage. Švicarski (kon)federalizam na djelu sa slučajem Moutiera daje i mogući recept za BiH kako bi mogla riješiti unutarnje prijepore.
Očuvanje identiteta
Čak i u okviru sadašnjeg dvoentitetskoga uređenja zemlje u kojoj su tri naroda, koja ujedno baštine identične jezične i vjerske afilijacije, bilo bi moguće razriješiti brojne prijepore koji se tiču očuvanja različitih identiteta. Bilo da se radi o kulturnim ili političkim pravima. Slažu se u tome i sveučilišni profesori i intelektualci u BiH, odnosno da je potrebno očuvati državni integritet i istodobno unutar zemlje jačati osjećaj pripadnosti ovoj zajednici kroz ostvarivanje pojedinačnih nacionalnih identiteta.
