Foto: Freepik

U prvih šest mjeseci ove godine pokrenuto je 194 predmeta u vezi sa korupcijom od čega se 87 odnosi na neregularnosti u državnoj upravi.

Podaci su to polugodišnjeg izvještaja Centra za pružanje besplatne pravne pomoći u borbi protiv korupcije Transparency International u BiH za 2024. godinu.

Broj predmeta vezan za državnu upravu je u porastu i to za 26 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine (69) što samo potvrđuje nalaze ostalih istraživanja koja je sprovodio TI BiH koji govore da se građani sa korupcijom susreću najčešće upravo u javnoj upravi.

Građani se Centru javljaju ukazujući na nepravilnosti u javnoj upravi na svim razinama u BiH, a najčešće su prijavljivali neregularnosti prilikom zapošljavanja i imenovanja u javnim organima, favoriziranje i nezakonitosti prilikom raspodjele javnih sredstava, izvođenju radova na izgradnji i održavanju lokalne infrastrukture, pristupa zdravstvenim uslugama ali i diskriminaciji i kršenju prava iz radnih odnosa i dr, prenosi Dnevni avaz.

Ukupno gledano, građani su u prvom dijelu ove godine uputili 1227 poziva na besplatnu liniju za prijavu korupcije 0800 55555 Centra, što je dvostruko više poziva nego u prvoj polovini 2023. godine.

Pored uprave, obrazovanje (18), privatni sektor (17) i pravosuđe (17) su oblasti u kojima je zabilježen najveći broj predmeta, dok je u oblasti zdravstva došlo do pogoršanja nakon što je u ovoj godini pokrenuto 14 u odnosu na 8 predmeta koliko je ih je bilo prošle godine, navode iz Transparency Internationala.

Najveći broj predmeta, čak 100, pokrenut je na osnovu prijava osoba koje su svjedoci korupcije i taj broj je veći nego prošle godine kada se 71 predmet odnosio na prijave svjedoka. Slično, broj predmeta po prijavama žrtava korupcije je u porastu sa 70 slučajeva ove u odnosu na 56 u istom periodu prošle godine.

Ono što svakako zabrinjava je pad broja predmeta po prijavama takozvanih “zviždača” odnosno osoba koja prijavljuju korupciju iz svog radnog okruženja, pa je ove godine pokrenuto tek 7 takvih slučajeva u odnosu na 29 koliko ih je bilo u prvoj polovini 2023. godine.

Jedan od razloga za ovaj pad svakako može biti nedovoljna zaštita koja je rezultat nepostojanja relevantnih zakona kao što je slučaj u Federaciji BiH ili stvaranja atmosfere javne osude, zastrašivanja pa čak i otvorenih prijetnji najviših političkih dužnosnika upućenih osobama koja prijavljuju korupciju.