- NEDJELJA DOŠAŠĆA
TRI KISTOVA DOLASKA
Novi početak za Gospodnji dolazak. Nebeski Otac je pripremao stoljećima dolazak Božjega pomazanika na zemlju. Po ustima proroka je poručivao, a u poganskim narodima je budio iščekivanje toga događaja. Cijelo Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta je usmjereno prema dolasku Mesije na zemlju: „Uistinu, sve što je nekoć napisano, napisano je nama za pouku, da strpljivošću i utjehom, koje daje Pismo, trajno imamo nadu” piše sv. Pavao Rimljanima. Zgodno će reći sveti Augustin: „Novi zavjet u Starom je sakriven, a u Novom Stari otkriven”. Isus će otvoreno reći dvojici učenika u Emausu, a sv. Luka će zapisati: „Ovo je ono što sam vam govorio dok sam još bio s vama. Trebalo je da se ispuni sve što je o meni pisano u Mojsijevu zakonu, u Prorocima i Psalmima”.
Trostruki je dolazak Kristov: prošli u Betlehemu, sadašnji u sakramentima i onaj konačni u punini slave na kraju vremena.
Prvi kršćani su čeznuli za ponovnim Kristovim dolaskom u slavi. Pozdravljali su se riječima: „Dođi Gospodine!” (aram. Maran atha). I tko čuje neka rekne: „Dođi,Gospodine Isuse!” piše u Otkrivenju. Za svaki dolazak se treba pripremiti. Sin Božji je Kralj svega i cijeloga svemira. Svaki čovjek će se pojavit pred tim Kraljem. Kakav će biti taj susret s Kristom?
Dolazak u sakramentima se već događa. Za novi svijet je potrebno i novo srce da se ispuni Božjim darom milosti: „da tako utvrdi vaša besprijekorna srca u svetosti pred Bogom našim Ocem, o dolasku našega Gospodina Isusa Krista sa svim svojim svetima!” piše sv. Pavao Solunjanima.
‘Ispunilo se vrijeme, blizu je kraljevstvo Božje. Obratite se i vjerujte u Radosnu vijest!‘”, piše sv. Marko. „I već sada su se pojavili mnogi antikristi; po tome znamo da je posljednji čas” stoji u prvoj Ivanovoj poslanici. Ta vremena su ispunjena svjedočenjem i nevoljom: „Primit ćete snagu pošto Duh Sveti dođe na vas, pa ćete mi biti svjedoci (…) sve do kraja zemlje”, piše u Djelima apostolskim. U posljednjim vremenima nastaje novi svijet.
Novi svijet za patrijarhe je bilo očekivanje spasenja i Spasitelja. Patrijarh Jakov nije pustio Božjega anđela dok ga nije blagoslovio: „Više se nećeš zvati Jakov, nego Izrael, jer si se hrabro borio i s Bogom i s ljudima, i nadvladao si” piše u knjizi Postanka.
Za proroke bijaše vapaj za Mesijom, kao što vidimo kod Izaije: „Neka se rastvori zemlja da procvjeta spasenje, da proklija izbavljenje!” najavljuje prorok Izaija.
Za Crkvu je novi svijet susret s novim nebom i novom zemljom. Tad će se Spasitelj nastaniti kod nas. Oni komotni, oni koji su puni straha, oni samozadovoljni ne mogu primiti Spasitelja da se nastani kod njih. Oni ne očekuju ništa. Krist se ne može nastaniti kod onih koji nisu odvažni i spremni za apokaliptična vremena. Posljednja vremena su vremena Otkrivenja, tajanstvena o budućem ispunjenju i ostvarenju Božjega kraljevstva. Ta vremena dolaze iako ne znamo kada.
Evanđelje nas opominje: „Pazite sami na se da vam srca ne otvrdnu od razuzdanosti, pijanstva i tjelesnih briga za život, da vas ne uhvati iznenada onaj dan kao zamka, jer će doći na sve stanovnike cijele zemlje”, piše sv. Luka. Za nas je važno da smo spremni stati pred Boga i položiti račun za svoj život. Srca nam ne smiju otvrdnuti u grijehu. Cijeli kršćanski život je program za budućnost s Gospodinom. Dolaze dani ispunjenja Gospodnjega dolaska.
Dani ispunjenja su dani sudnjeg dana. Krist je „istina bio prije poznat, prije postanka svijeta, ali se tek na kraju vremena očitova zbog vas” piše u prvoj Petrovoj poslanici. A u poslanici Korinćanima nastavlja: „Njega koji je bio bez ikakva grijeha Bog učini mjesto nas grijehom, da mi u njemu postanemo pravednošću Božjom”. Budućnost je, zapravo, u tvom srcu. Došašće nas poziva da se krene prema budućnosti, prema Mesijinu dolasku, prema Božjoj ljubavi: „Pazite! Sad je pravo vrijeme, sad je dan spasenja!” stoji u drugoj poslanici Korinćanima.
Car Napoleon je govorio: „Budućnost je moja!” Planirao je bez Boga. Izgubio je i završio u progonstvu. Nema budućnosti bez svemogućega Boga. Nema Božjega kraljevstva bez Božjega duha. Nema sreće bez čista srca.
Čistim srcem treba dočekati dolazak Gospodnji. Treba znati čekati i dočekati. Isus je ostavio svakom čovjeku svoje tijelo i svoju krv, svoj život i svoju Majku. Opet će doći i povesti ljude u svoju slavu.
Ali upozorava čovjeka: „Bdijte i molite svaki čas” piše sv. Luka u današnjem evanđelju. Koliko je danas budnih kršćana? Velik je broj krštenih: preko dvije milijarde na svijetu. Zamislite, kad bi svi kršteni bili „drugi Krist” kako bi to bilo na svijetu!? Samo je mala skupina, koja ispovijeda i živi iz vjere. Mnogi su kršteni, a ostaju pogani. Dobiva se dojam da je od 100 skoro 99 zalutalih.
A Krist želi sve naći i spasiti u danima ispunjenja: „Na zemlji će narodi biti u tjeskobi i neizvjesnosti zbog huke morskih valova. Ljudi će umirati od straha u očekivanju onoga što će zadesiti svijet, jer ‘zviježđa nebeska će se uzdrmati’. Tada će vidjeti ‘Sina Čovječjega gdje dolazi na oblaku’ s velikom moći i slavom, piše sv. Luka.
Dani ispunjenja za jedne će biti strašni, a za druge će biti radosni. Radosni su jer rastu u ljubavi sa svetim srcem. Bdiju i mole. Mogu podignuti glave svoje jer je blizu njihovo oslobođenje. Došašće je milosno vrijeme. Neka se ljudsko srce raduje svakom Kristovu dolasku: bilo za Božić, bilo u sakramentima bilo na sudnji dan.
„Maran atha!“
Fra Ante Pranjić P.
