Foto: Marko Mršo/Tomislavcity

Na početku današnjeg misnog slavlja u Crkvi Svete Obitelj na Kupresu dirljivim riječima sve prisute pozdravio je Kupreški župnik don Jadranko Kurt. Posebno se obratio hrvatskim vojnicima, njihovim majkama, očevima, suprugama, kćerima, sinovima i kupreškom puku.

Njegov pozdravni govor prenosimo u cijelosti:

Draga braćo i sestre!

Prije 31. godinu, noga hrvatskog vojnika ponovno je stala na kuprešku visoravan!
Vraćeno je ono, što je 1992. godine bilo izgubljeno. Opet, hrvatski čovjek može slobodno koračati po zemlji koju mu je Bog dao!

Pozdravljam tebe, hrvatski vojniče koji danas s ponosom i uspravne glave stojiš u crkvi Svete Obitelji. Samo zamišljam, što bi danas bilo kad ne bi bilo tebe? Gdje bi danas bili i gdje bi slavili svetu Misu, sjećajući se svoga Kupresa? Možda bi ostali na obalama rijeka jadranskih, spominjući se Kupresa. Kao novi župnik želim vam reći – hvala vam na svemu!

Pozdravljam tebe, majko i oče, koji ste izgubili svoju djecu. Kao što je Abraham, zbog Boga bio spreman žrtvovati sina Izaka – i vi ste svoju djecu, ne samo bili spremni, već se ih žrtvovali na oltaru domovine – ubrojit će vam se to u pravednost!

Pozdravljam tebe, suprugo hrvatskog branitelja – tvoja žrtva neće biti uzaludna. Kako je teško u neizvjesnost poslati čovjeka kojeg voliš? Kako je bolno kada se ne ostvari sve ono što se na samim početcima sretnog braka, zamišljali. Vjerujem, da u vašem srcu ima i ponosa jer ste supruga pokojnog hrvatskog vojnika.

Pozdravljam tebe, kćerko i sine hrvatskog branitelja – spremnost vašeg tate, da položi život za hrvatski narod, neka vam bude na ponos – kako je onda bio spreman čuvati komad svoje grude, tako je uvijek spreman iz neba čuvati vas i štititi vas na vašem životnom putu. Imate svoga anđela čuvara.

Pozdravljam tebe, kupreški puče koji danas živiš na svojoj grudi – malo vas je ali opet uspravne glave koračate svojim Kupresom. Kupres je ostavljen na milost i nemilost samom sebi i ako tako krene, ubrzo će postati jedno veliko selo. Kupres, nije zaslužio mrvice s gospodareva stola – Kupres je zaslužio mnogo više. U Kupresu je bio rat! Kupres zaslužuje, da svaki njegov čovjek živi od rada svojih ruku!

Zahvaljujemo don Jadranku na ustupljenom tekstu!

 

Z.S./Tomislavcity