Tomislavgrad – Livno – Kupres, 16. 12. 2025. godine
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
Danas je u prostorijama Općinskih vijećnica u Tomislavgradu i Livnu održana javna rasprava o Nacrtu Županijskog akcijskog plana zaštite okoliša Hercegbosanske županije za razdoblje 2025. – 2035. godina.
Duvanjske, livanjske i kupreške udruge su iznijele svoje primjedbe na ovaj Akcijski plan od kojih izdvajamo samo one ključne.
Ovaj nacrt Akcijskog plana, kao i druga dva strateški važna dokumenta, Prostorni plan Županije i Nacrt Prostornog plana općine Tomislavgrad pokazuju da naša Županija nema kapacitet strateškog promišljanja jer se tri ključna dokumenta usvajaju obrnutim redoslijedom, dok se u praksi okoliš devastira usporedo s usvajanjem planova o zaštiti.
U samoj analizi pojedinih utjecaja na okoliš, izrađivač u najvećoj mjeri konzultira Prostorni plan HBŽ 2008. – 2028. koji je stupio na snagu 2023, što je samo po sebi nelogično jer je plan donesen uz izuzetno velik protekli period i kao takav više predstavlja tzv. snimak postojećeg stanja nego plan.
Nacrt Prostornog plana općine Tomislavgrad za period od 2017. – 2037., koji tek čeka usvajanje, sadrži puno više informacija i mjera za zaštitu okoliša, ali i puno više lokacija predviđenih za vjetroelektrane (14 + 2 izgrađene) i solarne elektrane (12), što je jedno s drugim u velikoj koliziji. U nacrtu Prostornog plana općine Tomislavgrad postoje i jasna upozorenja od negativnog utjecaja koji će pretjerani broj energetskih postrojenja imati na krajolik i osjećaj ugode življenja. Ove upute koje su ključne za zaštitu okoliša nisu prenesene u Nacrt Akcijskog plana za zaštitu okoliša.
Dodatno opterećenje za donošenje strateških odluka o zaštiti okoliša je i to što županijski i općinski prostorni planovi nisu usklađeni i što županijski Prostorni plan ne predviđa ni približno dovoljne mjere.
Kao glavne mjere koje nisu sadržane u ovom planu navodimo:
- Prirodna i kulturna obilježja za općinu Tomislavgrad
- Nepostojanje valorizacije i strategije zaštite urbanog središta Tomislavgrada, pogotovu vrijednih arhitektonskih simbola grada kao što je Stari hotel, zgrada Općine, Suda, izvor Hazna itd;
- Nedovoljna valorizacija sistema gradina na duvanjski krajolik u smislu zaštite;
- Nepostojanje jasne strategije zaštite krških područja bogatog geološkim, geomorfološkim, hidrogeološkim pojavama kao vrlo osjetljivog na zahvate na terenu;
- Nepostojanje jasne strategije zaštite krajolika u smislu konkretnih restrikcija u korištenju kao na primjer Planina Lib, Krajolik oko Buškog jezera, izvor i tok rijeke Šujice.
- Energetska postrojenja
- Nepostojanje strateškog plana u planiranju energetskih postrojenja u smislu kapaciteta;
- Nepostojanje neovisnog nadzora i monitoringa od lokalnih zajednica za vrijeme gradnje i korištenja energetskih postrojenja;
- Nepostojanje plana za saniranje terena i recikliranje energetskih postrojenja nakon isteka koncesijskog perioda;
Ohrabruje nas činjenica da je nepostojanje strateške, kumulativne procjene utjecaja na okoliš za izgrađena i planirana energetska postrojenja prepoznato kao problem i što je potreba za strateškom procjenom nevedena kao jedan od prioriteta. Budući da je čitav proces planiranja izvrnut „naglavačke“ i da se ovaj plan donosi posljednji u nizu, nakon što su već podijeljene koncesije i usvojen prostorni plan županije, udruge građana su još jedom istakle da je prijeko potrebno da Vlada Hercegbosanske županije proglasi privremeni moratorij na gradnju energetskih postrojenja dok se ne provedu procedure zaštite izvorišta i ne identificiraju područja od posebne vrijednosti koja ne mogu biti prostor gradnje.
Udruge će detaljne primjedbe na Akcijski plan poslati u pisanoj formi do predviđenog zakonskog roka 20.1.2026.
Predstavnici JP „Šume Hercegbosanske županije“ govorili su o izostanku koordinacije u upravljanju prostorom i naveli više primjera gdje se šumsko zemljište za koje oni pripreme projekte održavanja i pošumljavanja dodijeli kao koncesija za bez ikakvih konsultacija i bez obavijesti da je to zemljište planirano za solarne elektrane.
Zaštita vrijednih prirodnih i kulturnih područja je prioritet koji zahtijeva sveobuhvatno promišljanje prostora koje daleko nadilazi vremenski okvir jednog vijećničkog mandata.
Apeliramo na sve političke stranke, udruge građana i građane da svojim aktivnim sudjelovanjem i promišljanjem daju doprinos u što kvalitetnijoj izradi ovog plana.
S poštovanjem,
Aarhus centar u BiH
NGG Očuvajmo duvanjski kraj,
Mladi Buškog blata,
Zavičajno društvo Zavelim,
Lovačka sekcija Prisoje
Planinarsko društvo Prisoje
Udruga “Veliko Vrilo” Mesihovina
KODD – Koalicija za Odgovornu Demokraciju i Dostojanstvo,
Inicijativa Mladi za Kupres,
NGG Spasimo naš kraj,
Udruga Attivo
Udruga selo Rašeljke
