Postoji mogućnost pobijanja pravomoćne presude suda u Haagu u predmetu Prlić i ostali! To je zaključak analize Akademije pravnih znanosti Republike Hrvatske sačinjene još krajem ožujka za Ministarstvo pravosuđa RH. Autori analize su uz voditelja prof. dr. sc. Davora Derenčinovića, prof. dr. sc. Maja Seršić, prof dr. sc. Davorin Lapaš, izv. prof dr. sc. Maja Munivrana Vajda i doc. dr. sc. Marin Bonačić.
Akademija tvrdi da unatoč restriktivnoj praksi Suda u Haagu za područje bivše Jugoslavije, a koju smatraju pogrešnom, postoje osnove za podnošenje zahtjeva za preispitivanje presude, uz pridržavanje i druge mogućnosti, revizije u slučaju da se do isteka roka od godinu dana – koji istječe 29. studenoga – otkriju nove činjenice. Akademija obrazlaže kako se revizija temelji na Statutu suda u Haagu, dok je preispitivanje ovlast koja se smatra svojstvenom sudu kod postojanja osobitih okolnosti koje to opravdavaju kako bi se izbjegla očita nepravda. Argument kako ono što Statut izričito ne predviđa nije dopušteno, za Akademiju ne stoji jer nije konzistentno poštovan u Haagu. A i sve moguće nepravde nije moguće podvesti pod reviziju.
Za reviziju je potrebna nova činjenica, koja stranci nije bila ranije poznata, niti ju je uz dužnu pažnju mogla doznati, a bila bi odlučna u konkretnom slučaju. Zahtjev da se ranije za nju nije moglo doznati nije tako strog, već su moguća odstupanja, kao u predmetu Šljivančanin, gdje je i pojam “nove činjenice” tumačen na širi način. Međutim, revizija, koju mogu podnijeti osuđenik i tužitelj, ne može se podnijeti radi pravnih pitanja.
Uskrata pravde
Što se tiče “preispitivanja” presude, eksperti Akademije fokusirali su se na traženje “jasnih pogrešaka u zaključivanju”, a koje bi dovele do uskrate pravde ako ih se ne bi korigiralo. To su našli u dijelovima presude koji se odnose na: imenovanje neoptuženih sudionika udruženog zločinačkog pothvata (UZP), običajnopravni status UZP-a i usklađenost njegova najkontroverznijeg tzv. trećeg oblika s pravnim standardima, povredu prava na pravično suđenje, kvalifikaciju oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini i utvrđivanje prekoračenja ovlasti suda u Haagu.
