Stanovnici Bosne i Hercegovine sve se manje smiju. Prema podacima Gallupova istraživanja Global Emotions Report za 2024. godinu, tek 58 posto stanovnika ove zemlje svakodnevno se smije. Od njih se manje smiju samo stanovnici Crne Gore, Srbije, Turske te Ukrajine, piše Večernji list BiH.
Dvostruka sreća
Uvjerljivo najmanji postotak stanovnika koji se svakodnevno smiju ima Turska. Prema podacima iz spomenutog istraživanja, tek 37 posto stanovnika ove zemlje svakodnevno se smije. S druge strane, najveselije stanovništvo ima Češka. U ovoj zemlji svakodnevno se smije čak 80 posto stanovništva. U Njemačkoj se, jednako kao i u Španjolskoj, svakodnevno smije 73 posto stanovnika, dok je u Francuskoj taj postotak 67. Prema ovom istraživanju, 74 posto Švicaraca također svakodnevno ima razloga za smijeh, kao i 60 posto Hrvata te 67 posto Slovenaca.
Naime, Gallupovo istraživanje Global Emotions Report za 2024. godinu prikazuje koliki se udio stanovništva svake pojedine države svakodnevno smije. Ovo istraživanje napravljeno je u povodu 8. kolovoza, koji se smatra najsretnijim danom u godini. Njegova tajna krije se u dvjema osmicama, što simbolizira dvostruku sreću.
Inače, izvješće o sreći u svijetu, koje je objavljeno početkom prošle godine, značajno je istraživanje stanja globalne sreće koje rangira 156 zemalja prema tome koliko se njihovi građani smatraju sretnima. Prva na listi sretnih zemalja je Finska, a BiH se nalazi na 67. poziciji. Srbija se našla na 43. mjestu, a Hrvatska na 47., dok su Crna Gora, Rusija, Albanija, Kina… iza BiH.
Veći BDP – više sreće
Znanstvenici vjeruju kako postoje načini da svatko od nas bude sretan, ali postavlja se pitanje: je li za to potrebno preseljenje u drugu zemlju? Ovo izvješće rangiralo je više od 150 zemalja na temelju nekoliko čimbenika kao što su: realni BDP po glavi stanovnika, društvena podrška, zdrav životni vijek, sloboda donošenja odluka u životu, velikodušnost i percepcija korupcije. Najveći porast sreće zabilježen je u Srbiji, Bugarskoj i Rumunjskoj. Afganistan je rangiran kao najnesretnija nacija, a slijede ga Libanon, Zimbabve, Ruanda i Bocvana.
Kategorija osjećaja zadovoljstva postala je ključno mjerilo za praćenje uspješnosti zemalja i korporativnih mreža. Izvješće o sreći u svijetu stoga ima cilj identificirati ključne odrednice blagostanja za koje se očekuje da će pomoći zemljama u izradi politika usmjerenih na postizanje sretnijih društava. Iskustva nekoliko zemalja potvrđuju da zemlje s višim BDP-om i većim dohotkom po stanovniku nisu nužno najsretnije zemlje te da postoji veza između stanja sreće i vladavine prava.
