Dok mediji stalno pišu o odseljavanju mladih u sadašnjem kriznom trenutku, rijetko se tko osvrne na doseljavanja u prošlosti. A upravo ona oslikavaju “osobnu kartu” stanovništva danas, tvrdi dubrovački povijesni demograf dr. Marinko Marić s preddiplomskog studija Povijest Jadrana i Mediterana Sveučilišta u Dubrovniku. Iako na početku primjećuje kako još nema sustavno napravljene studije ni istraživanja na temu strukture dubrovačkog stanovništva, u pomoć ‘priskaču’ statistički podaci iz posljednjeg kompletiranog popisa stanovništva, onoga iz 2011. godine. A oni potvrđuju, kaže Marić, da je današnje dubrovačko stanovništvo svojevrsni “miks” stanovništva podrijetlom iz Konavala, Primorja, Pelješca, otoka i najvećim dijelom Hercegovine, piše Slobodna Dalmacija.
NJIRIĆI ODUDARAJU
– Iz deset najčešćih prezimena u Dubrovniku može se dosta toga doznati. Najbrojniji dubrovačko prezime Pavlović uglavnom je iz Hercegovine, a nešto ih ima u Primorju i u Mokošici. Matići i Lučići su također uglavnom Hercegovci, a ima i Primoraca, ali i njihovi preci su nekadašnji doseljenici iz zaleđa. Isto je i s prezimenima Radić, Šimunović i Marić, koji su uglavnom iz Hercegovine i Primorja. Prezimena Raguž i Butigan su isključivo hercegovačka prezimena, a tek deseto prezime po učestalosti u Dubrovniku, Njirić, tipično je zatonsko – kaže povijesni demograf Marinko Marić o ‘prezimenskom fondu’ koji prema njegovim riječima ponajbolje (o)daje sliku stanovništva dubrovačkog kraja.
Više na portalu Slobodna Dalmacija.
