Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković gostovao je u emisiji Dnevnik PLUS RTV Herceg-Bosne, gdje je s urednikom i voditeljem Tihomirom Šutalom razgovarao o jačanju prometne povezanosti između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
U fokusu razgovora bili su potpisani ugovori za izgradnju novog mosta u Čapljini te nastavak financijske potpore Zračnoj luci Mostar za održavanje linija i proširenje terminala, uz osvrt na ostale strateške projekte od Ravnog do Posavine.
Uz infrastrukturne teme, ministar je komentirao politički položaj Hrvata u BiH i nužnost izmjene Izbornog zakona, važnost zajedništva domovinske i iseljene Hrvatske, te se osvrnuo na aktualna društveno-politička zbivanja i buduće investicijske cikluse u Republici Hrvatskoj.
Plodonosna suradnja i novi most u Čapljini
Odgovarajući na uvodno pitanje o rokovima i financiranju novog mosta u Čapljini, ministar Butković je boravak u Hercegovini ocijenio iznimno plodonosnim, naglasivši kako je Vlada Republike Hrvatske 5. veljače donijela odluku o potpori ovom projektu izgradnje mosta i pristupnih cesta. Pritom je istaknuo iznenađujuću brzinu kojom je projekt napredovao od same ideje do osiguravanja financijske konstrukcije.
“To zapravo govori u prilog tome kako zaista imamo dobru i plodonosnu suradnju između Republike Hrvatske i susjedne, prijateljske Bosne i Hercegovine na projektima bolje prometne povezanosti”, poručio je Butković.
Pojasnio je kako nakon potpisivanja ugovora Grad kreće u postupak javne nabave za izbor izvođača radova, a novi bi objekt trebao biti u funkciji kroz dvije do dvije i pol godine.
“To je sigurno velika stvar za Čapljinu i okruženje jer će olakšati promet i unutar samog grada rasteretiti postojeći most Franje Tuđmana koji je napravljen 2002. godine”, kazao je ministar, dodavši kako će novi most znatno doprinijeti i gospodarskim aktivnostima, s obzirom na to da je Čapljina poznata kao poduzetnički kraj.
Modernizacija i širenje kapaciteta Zračne luke Mostar
Nakon posjeta Čapljini, izaslanstvo je obišlo i Zračnu luku Mostar, za koju je Vlada RH također donijela odluku o potpori. Referirajući se na taj dio posjeta, Butković je podsjetio kako je projekt povezivanja linijom prema Zagrebu započeo prije dvije godine, u trenutku kada je zračna luka prometno bila “na nuli”, dok danas bilježi 70 tisuća putnika godišnje.
“S ove tri linije tjedno u dvije godine prevezeno je 21 tisuću putnika, tako da smo nastavili sa sufinanciranjem”, potvrdio je gost Dnevnika PLUS, istaknuvši pritom i drugi dio potpore vrijedan 800 tisuća eura, koji je namijenjen proširenju terminala.
Hrvatski ministar prometa naglasio je kako mostarska zračna luka, s obzirom na rast broja putnika, vapi za modernizacijom i proširenjem kapaciteta. Za uspješnu realizaciju ovih projekata zahvalio je lokalnim dužnosnicima, a posebno je istaknuo ulogu čelnika HNS-a Dragana Čovića, kojeg je nazvao “dirigentom” i najzaslužnijim za provedbu ovih investicija.
Infrastrukturni projekti od Ravnog do Posavine
Upitan o značajnim sredstvima koja Vlada Republike Hrvatske izdvaja za prometnu infrastrukturu i pomoć Hrvatima u BiH, od Ravnog do Posavine, Butković je podsjetio na svoju desetogodišnju ministarsku karijeru tijekom koje se paralelno s velikim investicijskim ciklusom u Hrvatskoj radilo i na brojnim projektima u Bosni i Hercegovini. Istaknuo je kako su europska sredstva, osigurana zaslugom premijera Plenkovića, bila ključna za te uspjehe.
Referirajući se na konkretne projekte u Hercegovini, potpredsjednik Vlade RH spomenuo je cestu koja spaja Ravno s Hrvatskom, otvorenu prošlog listopada, vrijednu nešto više od sedam milijuna eura.
“Potpisali smo isto tako dva ugovora za realizaciju ceste Ravno – Hutovo – Dračevo, vrijednu oko 17 milijuna eura, i naravno Vir – Aržano. To su dva projekta ukupne vrijednosti 25 milijuna eura samo u ovom dijelu Bosne i Hercegovine”, precizirao je gost Dnevnika PLUS.
Kada je riječ o sjevernijim dijelovima, Butković je izdvojio most Svilaj na koridoru Vc kao vrlo bitan projekt, ali se dotaknuo i problema s mostom kod Gradiške.
“To je jedna zaista tragedija, ako mogu tako reći, imati takav most s pristupnim cestama koji još uvijek nije u funkciji”, kazao je hrvatski ministar prometa, najavivši i nove aktivnosti oko mosta u Brčkom, koji se priprema po modelu zajedničkog financiranja.
Prometna povezanost kao preduvjet gospodarskog rasta
Odgovarajući na konstataciju voditelja kako javnost možda ranije nije bila dovoljno svjesna važnosti prometne povezanosti, Butković je naglasio kako je cilj svih navedenih projekata upravo bolja povezanost ljudi u BiH, od Posavine do središnje Bosne, s Republikom Hrvatskom s kojom dijele najdužu granicu.
“Ako nemate dobre prometne povezanosti, ulaganje u postojeću infrastrukturu i izgradnja nove je uvjet. Vi morate osigurati ljudima da lakše i sigurnije prometuju”, pojasnio je potpredsjednik Vlade RH, dodavši kako postoje i sporazumi o obnovi postojećih mostova koji su u lošem stanju.
Istaknuo je kako je infrastruktura ključna i za gospodarstvo, povukavši paralelu s Hrvatskom koja bilježi jedan od najvećih gospodarskih rasta u Europskoj uniji, lani viši od tri posto.
“Da nema prometnih projekata i dobre povezanosti, ne bi bilo ni turističke sezone ni uspješnih rezultata. To vam je osnova, tako da su svi ovi projekti ulaganje u budućnost i mislim da smo mi privilegirana generacija koja ih ostvaruje”, zaključio je Butković.
“Bez Hrvata nema BiH”
Referirajući se na kritike dijela javnosti u BiH, odnosno one sarajevske, koje ulaganja Vlade RH karakteriziraju kao miješanje u unutarnje stvari, Butković je odbio ulaziti u dnevnopolitičke rasprave, naglasivši kako su spomenuti projekti na dobrobit svih konstitutivnih naroda. Podsjetio je na ključnu ulogu hrvatskog premijera Plenkovića u trasiranju europskog puta BiH, istaknuvši kako se prijateljstvo dokazuje konkretnim djelima koja podižu životni standard.
Odgovarajući na pitanje o ustavnoj obvezi skrbi za Hrvate u BiH te neriješenom hrvatskom pitanju koje se manifestira kroz fenomen preglasavanja i nametanja političkih predstavnika od većinskih Bošnjaka, gost Dnevnika PLUS složio se kako je osnovna zadaća Zagreba voditi brigu o Hrvatima, ali i o stabilnosti cijele BiH. Upozorio je kako politička klima mora uvažavati jednakopravnost triju naroda.
“Nije dobro da jedan narod bira nekom drugom i nameće člana Predsjedništva ili nekog drugog člana kada je riječ o nekim drugim funkcijama”, poručio je potpredsjednik Vlade RH, ocijenivši nužnim izmjene Izbornog zakona. Zaključio je kako je sve drugo “izvrgavanje Daytonskog sporazuma” te izrazio uvjerenje da su i druga dva naroda svjesna kako “bez Hrvata nema jedinstvene i napredne Bosne i Hercegovine”.
Kraj “tragične politike” detuđmanizacije
Na novinarsku primjedbu kako Hrvatska nije uvijek bila čvrst oslonac hrvatskom narodu u BiH, posebice u razdoblju nakon 2000. godine koje je obilježilo dekonstituitanje hrvatskog naroda u BiH, ali i distanciranje od zaslužnih za obranu i hrvatsku samostalnost, Butković je to vrijeme bez zadrške nazvao razdobljem pogrešnog natjecanja u “detuđmanizaciji” Hrvatske.
“Danas je i onim političkim protivnicima predsjednika Tuđmana iz 90-ih godina jasno da je ona politika koju je on vodio bila ispravna politika. Stvorili smo Hrvatsku, obranili smo Hrvatsku i vodili smo pametnu politiku”, istaknuo je ministar, ocijenivši tadašnji maćehinski odnos prema Hrvatima u BiH “tragičnom politikom”.
Naglasio je kako je pod vodstvom Andreja Plenkovića napravljen ključan nacionalni zaokret te izrazio uvjerenje da se takva vremena više neće ponoviti. Aktualnu politiku Zagreba opisao je kao prijateljsku i politiku “otvorenih ruku”, koja, vodeći računa o interesima države, snažno i nedvosmisleno štiti interese hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
“Osuđujem politiku zabrana u Zagrebu”
Upitan kako komentira zabrane koncerata u glavnom gradu Hrvatske, unatoč tvrdnjama da su vremena detuđmanizacije prošla, Butković je jasno poručio kako bilo kakve zabrane u demokratskoj državi nisu dobre, osim ako se radi o izravnom ugrožavanju ustavnog poretka.
Na izričito pitanje ugrožava li Marko Perković Thompson ustavni poredak, gost Dnevnika PLUS podsjetio je na doček rukometaša i želju sportaša da im upravo Thompson zapjeva pjesme iz Domovinskog rata, vremena stvaranja i obrane Hrvatske, što, kako je naglasio, nikoga ne ugrožava.
“Najbolji odgovor na takvu politiku bio je doček koji je osiguravala Vlada RH, gdje je Trg bana Jelačića bio pun, s više od 50 tisuća ljudi. Osuđujem takvu politiku zabrana, koja je nažalost realnost u Zagrebu”, kazao je Butković, poslavši jasnu poruku aktualnoj zagrebačkoj vlasti da nije dobro ići u zabrane događanja koja vesele hrvatski narod i slave planetarne uspjehe sportaša po kojima je Hrvatska prepoznatljiva u svijetu.
Tuđmanova doktrina zajedništva
Odgovarajući na pitanje zašto se, unatoč sportskim uspjesima koji ujedinjuju naciju, u javnosti često stvaraju umjetne podjele i omalovažavaju Hrvati koji dolaze izvan granica domovine, Butković je istaknuo kako je upravo zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske bila ključna politika dr. Franje Tuđmana bez koje bi stvaranje države bilo gotovo nemoguće.
“Da nije bilo te podrške Hrvata izvan Hrvatske, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego diljem svijeta; i financijski, i emotivno, i sudjelovanjem u Domovinskom ratu, teško bismo pobijedili i uvjerili svijet i Europu da Hrvatska treba samostalnost”, bio je jasan potpredsjednik Vlade RH.
Upozorio je kako svako odstupanje od tog zajedništva nosi opasne posljedice za samu državu.
“Svatko onaj tko se zalaže za neku drugu politiku, dovodi u pitanje i opstojnost Hrvatske”, poručio je ministar, izrazivši čvrsto uvjerenje kako su zagovornici podjela i napuštanja Tuđmanove doktrine zajedništva u manjini te da će tamo i ostati jer većina hrvatskog naroda ne prihvaća takvu retoriku.
Prioritet: Rješavanje prometnih gužvi u Dalmaciji
Za kraj gostovanja u Dnevniku PLUS, odgovarajući na pitanje o budućim projektima, s posebnim naglaskom na područje od Splita prema Omišu kojemu gravitiraju brojni Hrvati iz BiH, Butković je potvrdio kako se Hrvatska nalazi u velikom investicijskom ciklusu, koji bi bez članstva u Europskoj uniji i europskih fondova bio teško ostvariv.
Nakon što je izgradnjom preko tisuću kilometara autocesta, modernizacijom zračnih i lučkih terminala cestovna i zračna infrastruktura uglavnom zaokružena, ministar je kao najveći izazov budućnosti istaknuo obnovu željeznice. Ipak, kada je riječ o cestama, prioritet ostaje rješavanje prometnih gužvi u Dalmaciji.
“Najveći prioritet je rasplet oko Splita, koji cestovno još uvijek nije adekvatno zastupljen. To uključuje novi ulaz u Split kroz tunel Kozjak te multimodalnu platformu koja spaja Split i Omiš”, pojasnio je gost Dnevnika PLUS, upozorivši kako postojeća magistrala, s ljetnim dnevnim prometom od preko 50 tisuća vozila, taj pritisak više ne može izdržati.
Zaključno, Butković je poručio kako, unatoč opsežnom poslu u Hrvatskoj, Vlada nastavlja voditi računa i o projektima u Bosni i Hercegovini, sukladno potrebama hrvatskog naroda.
