Krizne situacije, u koje spada i pandemija uzrokovana virusom COVID-19, značajno mijenjaju i pogađaju najranjivije kategorije, žene i djecu žrtve nasilja u obitelji, rekao je u intervjuu za Fenu ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Miloš Lučić.

Odgovarajući na pitanje kako pandemija koja traje skoro godinu dana utječe na stanje ljudskih prava u BiH, posebno kada je u pitanju obiteljsko nasilje, Lučić kaže da u izvanrednim okolnostima dolazi do povećavanja broja slučajeva nasilja i sve težih posljedica jer su žrtve pod posebnim pritiskom i izazovom, a prisutna je sve veća neizvjesnost u pogledu budućnosti, posebno u vezi egzistencijalnih pitanja i ekonomske stabilnosti.

Podaci nevladinih organizacija koje vode sigurne kuće, potvrđuju da je period pandemije uzrokovao porast nasilja nad ženama. Prema podacima s kojima raspolažemo iz nevladinog sektora, u odnosu na 2019. godinu, broj poziva na SOS linije, kao i broj zahtjeva za smještaj u sigurnim kućama se skoro udvostručio – rekao je.
Mjerama kojima se ograničava kretanje, naveo je, najviše su pogođena prava osoba s invaliditetom, starih osoba, žena i djece; ugroženo je pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka jer su objavljivanjem imena osoba koje su u samoizolaciji iste diskriminirane od strane ostalih osoba.

U okviru donatorskih programa podržali smo nevladine organizacije koje vode sigurne kuće kako bi se podržale njihove aktivnosti i prebrodili problemi uzrokovani pandemijom COVID-19. U tom smislu, realizirana su dva grant programa u ukupnom iznosu od 260.000 KM za osam sigurnih kuća za smještaj žena žrtava nasilja. Osim navedenog, Ministarstvo je svim mjerodavnim tijelima BiH, entiteta i Brčko distrikta dostavilo relevantne rezolucije i konvencije UN-a i Vijeća Europe koje se tiču zaštite ljudskih prava za vrijeme pandemije ili neke druge nepogode ili katastrofe – rekao je Lučić.

Svjedoci smo sve glasnije priče u regiji o seksualnom nasilju nakon događaja u Srbiji. Upitan kakve su informacije o seksualnom nasilju nad ženama u BiH, koliko se o tome zapravo zna i što se poduzima, Lučić kaže da se kontinuirano prati stanje u ovoj oblasti i provode različite aktivnosti kako bi se ukazalo na probleme diskriminacije na osnovu spola.

Često žrtve ne prepoznaju seksualno uznemiravanje i nisu sigurne kome se obratiti u slučaju seksualnog uznemiravanja, tako da rasprostranjenost ovog problema velikim dijelom ostaje nepoznata. Kao pomoć potencijalnim akterima u postupku efikasne prevencije i zaštite od uznemiravanja na osnovu spola i seksualnog uznemiravanja, Agencija je izradila Vodič za poduzimanje efikasnih mjera za sprečavanje uznemiravanja na osnovu spola i seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu u institucijama BIH. Vodič je usvojilo Vijeće ministara BiH, a do sada je 45 institucija BiH donijelo odluke o nultoj toleranciji za seksualno uznemiravanje i imenovalo savjetnike za prevenciju. U suradnji s Agencijom za državnu službu BiH, Agencija je organizirala obuku za 30 imenovanih savjetnika u prosincu 2020. godine – naveo je.
Podsjetio je da Istanbulska konvencija, koju je BiH ratificirala 2013. godine, predviđa otvaranje lako dostupnih kriznih centara za žrtve silovanja ili seksualnog nasilja radi osiguravanja medicinskih i forenzičkih pregleda, podrške za doživljenu traumu i savjetovanje žrtava. U tom smislu, u okviru projekta „Jačanje kapaciteta institucija za rješavanje rodno zasnovanog nasilja u BiH“, koji financira USAID, Agencija provodi pilot projekt uspostavljanja Kriznih centara za žrtve silovanja i seksualnog nasilja i trenutno pregovara sa zdravstvenim ustanovama kako bi se krizni centri otvorili u 2021. godini.

Kako bi doprinijeli podizanju svijesti o problemu seksualnog nasilja i uznemiravanja, planiramo regionalni sastanak na ovu temu, krajem veljače 2021. Preporuke s ovog regionalnog sastanka, bit će predstavljene na konferenciji povodom Međunarodnog dana žena, koja će okupiti predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, veleposlanstava, međunarodnih organizacija i civilnog društva – kazao je Lučić.

Upitan što njegovo ministarstvo čini na ublažavanju posljedica migrantske krize, naveo je kako je po zaključku Vijeća ministara Bosne i Hercegovine iz prosinca 2020. godine, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice zaduženo za osiguravanje humanitarnih potreba migranata, a to se prvenstveno odnosi na osiguravanje ishrane i sredstava za higijenu.

S obzirom na to da Ministarstvo vrši nadzor nad provođenjem Zakona o Društvu crvenog križa BiH,Ministarstvo je još u prošloj godini potpisalo Memorandum o suradnji s predstavnicima ove organizacije. Putem Društva, a za čiji rad i funkcioniranje Ministarstvo na godišnjoj razini osigurava grant sredstva u iznosu od 150.000 KM, nabavlja se i distribuira hrana, higijenske potrepštine, kreveti, posteljina i slično unutar migrantskih centara u Unsko-sanskoj županiji, Sarajevskoj, te Hercegovačko-neretvanskoj županiji.

Od proglašenja pandemije u BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, u suradnji s brojnim domaćim i nevladinim organizacijama i veleposlanstvima u BiH, pristupilo je izradi Plana mjera za suzbijanje posljedica COVID-a u smislu da su za sve ranjive kategorije (interno raseljene osobe, povratnici, osobe s invaliditetom, Romi kao najbrojnija nacionalna manjina,…) osigurani paketi s prehranom, sredstvima za higijenu i dezinfekciju.

Nadalje, Ministarstvo je uključeno u sve aktivnosti koje vodi Ministarstvo sigurnosti po pitanju migranata, kako bi se ovo pitanje rješavalo na što kvalitetniji način, te koordiniran način svih mjerodavnij institucija. S tim ciljem, organizirao sam sastanak s ministrom sigurnosti i ministricom civilnih poslova kako bi se uskladile sve aktivnosti različitih institucija i pružila odgovarajuća briga za migrante koji borave na prostoru BiH, te kako bi se iznašla rješenja za njihovo upućivanje u zemlje njihovog porijekla. Također, razgovorao sam i sa specijalnim predstavnikom za migracije i izbjeglice pri Vijeću Europe, veleposlanikom Drahoslavom Štefanekom na ovu temu, a zajedno smo posjetili i migrantski kamp u Hadžićima gdje smo se uvjerili u kakvim uvjetima žive migranti. U ovom kampu boravi oko 800 osoba, uglavnom žena i djece i uvjeti su zadovoljavajući. Osigurana im je zdravstvena zaštita, sigurne kuće, a organizirane su i razne radionice za korisnike – rekao je Lučić.
Na kraju je upitan za svoj status u Vijeću ministara BiH nakon što je uzdrmana koalicija između DNS-a, stranke koja ga je kandidirala, i SNSD-a. Lučić kaže da kao ministar za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara obavlja svoj posao profesionalno i savjesno i da apsolutno nema nikakvog pritiska.

Fena