Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić za Večernji list komentirao je uvođenje digitalnog eura koji Europa u posljednje vrijeme propagira
Uvođenje digitalnog eura do 2029. godine! Tema je to o kojoj se ovih dana naveliko govori, a budući da je naša marka povezana s eurom i da se nadamo ulasku u Europsku uniju, kao i korištenju određenih prednosti koje imaju zemlje članice, ta tema itekako nas zanima. Kako sačuvati ulogu javnog novca u svijetu koji se okreće prema bezgotovinskom plaćanju?
Odgovor Europske središnje banke (ESB) je digitalni euro – digitalna valuta Središnje banke osmišljena da funkcionira poput gotovine, ali u digitalnom obliku, objavio je Euronews.
– Glavni razlog za izdavanje digitalnog eura je očuvanje prednosti gotovine u digitalnom dobu.
Da bismo to učinili, moramo nadopuniti fizičku gotovinu digitalnim oblikom gotovine – izjavio je Piero Cipollone, član Izvršnog odbora ESB-a. Što je Europu natjeralo da razmišlja u ovom smjeru? Jednostavna činjenica koja kaže da prazninu nastalu smanjenjem korištenja gotovine u Europi popunjavaju neeuropska rješenja za plaćanje.
Bez digitalnog eura ESB riskira gubitak svoje ključne uloge u svakodnevnim transakcijama. Između 2019. i 2024. godine udio gotovine u plaćanjima diljem eurozone pao je sa 68% na 40% po broju transakcija te s 40% na samo 24% po vrijednosti.
– Ako ESB ne djeluje, ovisnost o privatnim, često neeuropskim pružateljima usluga plaćanja, samo će rasti, a s njom i rizik za monetarni suverenitet. Digitalni euro osigurao bi da novac Središnje banke ostane relevantan u svakodnevnom životu građana – navodi Euronews.
Doktor ekonomskih znanosti i jedan od najboljih makroekonomskih analitičara u okruženju Faruk Hadžić za Večernji list je izradio rad pod naslovom “Digitalni euro i Bosna i Hercegovina – između realnosti i upornog oslanjanja na gotovinu”.
– Uvođenje digitalnog eura u eurozoni do kraja ovoga desetljeća logičan je korak u procesu digitalizacije plaćanja i očuvanja monetarnog suvereniteta Europske unije. Gotovina se sve manje koristi, a u situaciji kada dominaciju preuzima kartično plaćanje i globalne tehnološke platforme, Europska središnja banka želi stvoriti vlastiti standard, i to kroz digitalni oblik javnog novca.
Za Bosnu i Hercegovinu, koja nije članica EU-a ni eurozone, digitalni euro neće biti izravno nametnut, ali njegova pojava imat će neizravne učinke. S obzirom na to da više od polovine štednje građana i značajan dio kreditnih aranžmana već funkcioniraju u eurima, uvođenje digitalnog eura moglo bi otvoriti pitanje kako ga regulirati i učiniti dostupnima barem preko domaćih banaka koje posluju s europskim partnerima – ističe dr. Hadžić. Međutim, naglašava i da je realnost bh. tržišta bitno drugačija od one u Europskoj uniji. – Naša ekonomija i dalje je snažno vezana uz gotovinu, posebno u maloprodaji, ugostiteljstvu i kod manjih poduzeća.
Razlozi su višestruki, a prvenstveno slaba digitalna infrastruktura u pojedinim dijelovima zemlje, nedovoljno povjerenje građana u domaće institucije, ali i razvijena “siva ekonomija” koja se lakše održava kroz gotovinske transakcije.
Bez digitalnog eura ESB riskira gubitak svoje ključne uloge u svakodnevnim transakcijama. Između 2019. i 2024. godine udio gotovine u plaćanjima diljem eurozone pao je sa 68% na 40% po broju transakcija te s 40% na samo 24% po vrijednosti. – Ako ESB ne djeluje, ovisnost o privatnim, često neeuropskim pružateljima usluga plaćanja, samo će rasti, a s njom i rizik za monetarni suverenitet. Digitalni euro osigurao bi da novac Središnje banke ostane relevantan u svakodnevnom životu građana – navodi Euronews.
