Sponzorirani članak
Petra Ćurčić prva je magistrica menadžmenta u kulturi i kreativnim industrijama u Bosni i Hercegovini. Ovaj neobičan studij završila je na Akademiji za umjetnost i kulturu pri Sveučilištu u Osijeku kao odlična studentica te je dobitnica akademske pohvale Cum laude. Danas je zaposlena u privatnom sektoru u odjelu turizma.
Na nadolazećim izborima Petra je kandidatkinja Hrvatskih zvona za županijsku skupštinu. S Petrom smo razgovarali o njezinoj struci, kulturnim i turističkim planovima te njezinim prioritetima kada je u pitanju društveno djelovanje.
Završili ste studij kulturologije i kulturnog menadžmenta. Koje kompetencije ima i gdje može raditi magistar te za nas neobične struke?
– Kulturalni je menadžment interdisciplinarni studij koji otvara široku paletu mogućnosti na različitim društvenim poljima. Na inovativan način povezuje poslovanje s kreativnim industrijama i promišljanjem dajući društvu ili organizaciji novu vrijednost. Potrebno je imati dobro razvijene komunikacijske i organizacijske vještine te „žicu” za prepoznavanjem kvalitete i kreiranjem novog proizvoda koji će doprinijeti poboljšanju životnog standarda lokalne zajednice. Kulturologija se kao znanost nalazi na sjecištu povijesti, filozofije, sociologije, etnologije, antropologije, socijalne psihologije, povijesti umjetnosti te mogu reći da sam iskreno uživala proučavajući kulturno nasljeđe hrvatskog naroda koje je bogato, raznoliko i zanimljivo zbog čega mislim da uz dosta truda i stručne ljude može biti čvrst temelj za razvoj kulturnog turizma na prostoru naše županije. Sastavni su dio ovog studija još kreativne industrije koje imaju svoj korijen u individualnoj kreativnosti, vještini i talentu, i koje imaju potencijal za bogatstvo i kreiranje radnih mjesta kroz generaciju i eksploataciju intelektualnog vlasništva. Pod ovim se aktivnostima podrazumijeva: oglašavanje, arhitektura, umjetnosti i starine, zanati, dizajn, visoka moda, film, interaktivni software za zabavu, glazba, scenske umjetnosti, izdavaštvo, software, televizija i radio. Zbog svega navedenog teško je precizirati radno mjesto kulturalnog menadžera. Smatram da zbog fleksibilnosti, timskog duha, raznolikosti znanstvenog proučavanja i inovativnog poslovnog promišljanja može puno doprinijeti u različitim poslovnim strukturama i poljima.
Još kao studentica stekli ste dosta iskustva u projektima vezanim za kulturu. Je li nešto iz tih iskustava primjenjivo u našoj županiji?
– Cijeli sam život angažirana na kulturno-umjetničkom području i očuvanje narodne baštine kroz ples i pjesmu. To mi je jedan od omiljenih hobija u kojemu uživam. Za vrijeme studiranja bila sam dio Festivala znanosti na kojemu sam održala tri predavanja za učenike srednjih škola na temu kreativnih industrija, sudjelovala sam na Danube konferenciji u Pečuhu na temu kultivacije industrijske baštine te sam kroz praktičnu nastavu bila dio organizacije sajma antikviteta, operne predstave Samson i Dalila u HNK Osijek te digitalizacije i podizanja kvalitete usluge u kampu u općini Bale kroz razvoj mobilne aplikacije i računalne igre temeljenih na povijesnim i kulturnim činjenicama toga kraja. Po pitanju kulture u našoj županiji treba krenuti od osnova, odnosno od definiranja strateške kulturne politike i uključivanja kulture u razvojne segmente županije. Potrebno je kulturu „izvesti na ulicu” jer nisu muzeji, galerije i kulturno-informativni centri jedina mjesta za održavanje kulturnih događaja te raditi na širenju publike. Pored tradicijske, razvijati i popularnu kulturu. To znači nuditi publici ono što traži. Također, važan su dio kulturnog razvoja mediji koji su svugdje u svijetu snažan alat za oblikovanje javnog mijenja i provedbu društvenih promjena, a u našoj su županiji isključivo fokusirani na prijenos vijesti. Svjesna sam da je za ozbiljnije projekte potrebna veća financijska podrška od postojeće pa je i zbog toga važno imati tim stručnjaka koji će istraživati mogućnost eksternih novčanih prihoda i crowdfunding platforme.
U središtu Vaših profesionalnih interesa uz kulturu jest i turizam. Koji su naši najveći turistički potencijali u županiji i jesu li dovoljno pokrenuti?
– Kultura i turizam prerasli su u globalne trendove na kojima se temelji BDP, ne samo jedne županije već i cijele države. Naša županija obiluje prirodno – i kulturno-turističkim atrakcijama te tradicijom koja se njeguje u svakom kraju na poseban način. Uz to, zbog iznimno dobre lokacije i prometne povezanosti predstavlja pravi potencijal za razvoj dugoročno održivog i tržišno atraktivnog proizvoda od kojeg bi cijela zajednica imala koristi. Mislim kako smo svi svjesni ljepota naših prirodnih parkova, jezera, planina i rijeka i da se slažemo kako su premalo pokrenuti. Najbolji nam je primjer tomu Buško jezero koje privlači veliki broj kupača, izletnika i kampera, te obiluje biljnim i životinjskim svijetom i uz to je podobno za sportove na vodi. Uz to, prostor nam županije nudi puno potencijala za razvoj Land art-a, industrijske baštine (primjerice londonska galerija Tate Modern, najposjećeniji muzej moderne umjetnosti na svijetu, nalazi se u zgradi bivše elektrane Bankside Power Station), ruralnog i ciklo turizma. Veliku ulogu u stvaranju turističke ponude određene destinacije čine domaćini, gdje smo ponovno u prednosti jer je naše podneblje poznato po gostoljubivosti i „dočekanosti” kao i razvoju zanata koji mogu promovirati kroz sajmove i festivale. Također, naša je županija produkcija kvalitetnog kadra, talentiranih ljudi koji se ostvaraju i grade karijeru na drugim mjestima. Prilika je potencijal i njihova ostvarenja vratiti kući kroz kulturni turizam – to je napravio Vedran Mlikota u općini Zagvozd kroz festival Glumci u Zagvozdu.
Kad biste bili u prilici, što biste uradili na polju kulture i turizma?
– Ideja i prostora postoji jako puno. Krenula bih od sastavljanja kvalitetnog tima koji će raditi na kreiranju kulturno-turističke ponude HBŽ-a, njezine promocije i traženja tržišne niše. Želja mi je da se u obrazovanje uvede, ako ne kao glavni, onda barem kao izborni predmet tematika kulturnog identiteta, turističke valorizacije, informatičke pismenosti (za zreliju dob), javne komunikacije i jezične kulture (za osobe unutar naše županije koji sudjeluju u javnom životu). Smatram da je od iznimne važnosti da građani prepoznaju razvojni i dobitni potencijal u poljima kulture i turizma te da se osvijesti kako je kultura potreba, a ne luksuz koju treba podržati i koja se kreira u svakom trenutku. Prilika nam je razvoj specifičnih oblika turizma – agroturizma i ekoturizma jer se temelje na prirodnim resursima destinacije te u sebi sadrže motiv dolaska – očuvanje okoliša, aktivni doprinos lokalnoj zajednici i osjećaj da su svoju ušteđevinu iskoristili za nešto društveno i ekološki korisno. Uz to, cijelo je domaćinstvo aktivno i sudjeluje u stvaranju lokalnog iskustva kroz održavanje tradicije.
U poslovni ste svijet ušli sa sedamnaest godina te ste uz studij kontinuirano radili. Što biste s mjesta tog iskustva poručili mladima?
– Započela sam raditi s ujkom koji je dugo godina radio kao ugostitelj u restoranima i svadbenim salonima. Tu sam stekla radnu naviku i osjetila svijet odraslih. Kasnije sam se prijavljivala na različite studenske i sezonske poslove na kojima sam najviše razvijala vještine komunikacije. Na svakom sam radnom mjestu naučila nešto novo i to mi iskustvo trenutno puno pomaže. Kada sam upisala fakultet, mislila sam da se nikada neću zaposliti jer imam zvanje koje ne postoji na Zavodu za zapošljavanje, ali se sve uz Božju pomoć posložilo kako treba. Mladima bih poručila da ustraju u onome što vole. Imam dosta poznanika koji imaju razvijene kvalitetne i našem društvu potrebne poslovne ideje, ali ne znaju odakle početi. Kada bi ih vladajući podržali i usmjerili, sami bi sebi stvorili radna mjesta.
Zašto izići na izbore i podržati ekipu Hrvatskih zvona?
– Smatram da su Hrvatska zvona drugačija politička struja koja našem društvu može osvježiti pogled i ponuditi bolju budućnost kroz jednakopravnost i mogućnost glasa. Oduševilo me je kad sam se pred kraj fakulteta, u brizi za poslom, e-mailom javila ministrici s pitanjem: „Kako ću ja, kao kulturolog, odraditi pripravnički staž u županiji kada nitko neće raspisati natječaj za to radno mjesto i nitko ne zna što je kulturologija?”, na što je ona u roku od nekoliko dana odgovorila riječima podrške i rješenjima. Na sreću, posao sam našla brzo u privatnom sektoru gdje se gradim poslovno, ali mi je želja dati doprinos u prepoznavanju potencijala kulturnog i turističkog razvoja naše županije kako bi se stvorili bolji životni uvjeti te kako bi se smanjio broj odlazaka u inozemstvo svih građana naše županije, a posebno mojih prijatelja, rodbine i kolega čiji broj u zadnjih nekoliko godina nije malen. Ako nemamo s kim podijeliti ono što radimo i čemu težimo, onda džaba radimo.
Sponzorirani članak
