Zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH jednoglasno su usvojili prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojim se ukida plaćanje PDV-a na doniranu hranu, piše Večernji list BiH.

Zastupnici su ovu mjeru usvojili u parlamentarnoj proceduri po žurnom postupku. O zakonu će se izjašnjavati i Dom naroda PS BiH, a to će pomoći da hrana ne bude uništena, nego donirana za one koji si je ne mogu priuštiti.

Zastupnik Saša Magazinović na svom Twitter nalogu poručio je kako je to “pravo malo čudo u Parlamentu”.

– Sretan sam što olakšavamo ljudima i oživljavamo dobar mehanizam pomoći najugroženijima u cijeloj zemlji. Sretan sam posebno jer je ovo pokazatelj da se može. I da vrijedi svaki pokušaj – poručio je.

Podrška zakonu

Ukidanjem PDV-a na doniranu hranu omogućit će se da hrana u vrijednosti od oko 130 milijuna KM na godišnjoj razini ne bude uništena, nego donirana potrebitima. Prijedlog zakona o dopuni Zakona o PDV-u nastao je iz Inicijative

“Niko gladan. Niko sam” koju provodi Fondacija Mozaik s Fondacijom Hastor, Udrugom Pomozi.ba, Mrežom za izgradnju mira te zakladama Trag i Catalyst Balkans, uz financijsku podršku USAID-a. Do sada je ovom zakonskom projektu podršku pružila i Uprava za neizravno oporezivanje BiH, koja je asistirala i u odgovarajućem definiranju prijedloga zakona.

Osim toga, UNO je pripremio i nacrt dopuna pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u kako bi po usvajanju zakona UNO BiH bio spreman primijeniti zakon osiguravajući očekivanu transparentnost i kontrolu procesa.

Već godinama apsurd bosanskohercegovačke stvarnosti je kako je hranu isplativije baciti na deponij nego je donirati onima koji su u stanju potrebe. U BiH, zemlji u kojoj djeluje najmanje 60 javnih kuhinja u kojima se hrani gotovo 17.000 ljudi, godišnje se uništava i baca oko 400.000 tona hrane. Podaci su to UN-a koji pokazuju da tvrtke koje se bave prodajom i distribucijom hrane unište jednu trećinu spomenute hrane (140.000 tona), a preostale dvije trećine bačene hrane predstavlja otpad iz kućanstva te od pojedinaca.

U isto se vrijeme stopa siromaštva među građanima rapidno povećava, što potvrđuju sve duži redovi ispred javnih kuhinja, kao i zahtjevi za otvaranje novih. Odgovor na pitanje zašto te tvrtke hranu, umjesto uništavanja i bacanja, ne doniraju javnim kuhinjama i organizacijama koje se brinu o ugroženom stanovništvu nalazi se u zakonskoj regulativi koja otežava proces doniranja hrane. Naime, u slučaju doniranja hrane tvrtke su dužne platiti 17% PDV-a, dok su u slučaju bacanja, odnosno uništavanja porezne obveze oslobođene.

Praksa u EU

Praksa zemalja članica EU-a je da su donacije hrane oslobođene od plaćanja PDV-a. U određenim državama članicama plaća se malo ili gotovo nimalo PDV-a kada se donira hrana jer je vrijednost donirane hrane za koju se bliži datum “najbolje upotrijebiti do” mala ili nikakva. Neke države članice nastoje poticati doniranje hrane omogućavanjem poreznih odbitaka. Tako se u Francuskoj mogu potraživati porezne olakšice na 60% neto knjigovodstvene vrijednosti donirane hrane, a u Španjolskoj na 35%.

Kada je riječ o zemljama regije, u RH je, kao što je spomenuto, doniranje hrane oslobođeno PDV-a od 2015., u Sloveniji od 2017., dok u Srbiji to još uvijek nije slučaj.

Ukidanje PDV-a na donacije hrane zasigurno će potaknuti potencijalne donatore da svoju namjeru da pomognu potrebitima provedu u djelo. Jer do sada se, npr., na donacije hrane pristigle iz inozemstva morao platiti PDV.

Večernji list