U dvorani Skupštine HBŽ-a u Tomislavgradu večeras je održano predstavljanje knjige dr. sc. Blanke Matković „Od Mosora do Svilaje: Hrvatski protukomunistički otpor djelovanjem križarskih skupina i križarskih organizacija grada Splita i njegova zaleđa (1944.–1949.)“. Predstavljanje su organizirali ogranak Matice hrvatske u Tomislavgradu i Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“.
Večer je otvorila predsjednica tomislavgradskog ogranka Matice hrvatske Anđa Renić, koja je pozdravila okupljene i predstavila i samu autoricu. Dr. sc. Blanka Matković, povjesničarka koja je održala više od stotinu predavanja i godinama istražuje osjetljivo razdoblje poraća, bila je ujedno i jedina predstavljačica knjige.
Na početku izlaganja podsjetila je kako su prošle godine u KIC-u u Tomislavgradu predstavljene i njezine ranije knjige o križarima – „Od Vrana do Biokova“ i „Od Vrana do Žabe“, čime se ovaj znanstveni rad nastavlja i produbljuje.
U središtu knjige nalazi se tema križara – hrvatskih domoljuba i boraca protiv jugoslavenskog komunističkog režima, koji su nakon Drugoga svjetskog rata nastavili pružati otpor novoj vlasti. Autorica je pojasnila kako su križarske skupine činili ljudi različitih pozadina – bivši pripadnici oružanih formacija, članovi HSS-a, bjegunci iz logora i drugi koji nisu prihvaćali komunistički sustav.
Istaknula je i različite nazive koji su se koristili za križare – zelenokadrovci, kamišari, škripari, špiljari, jamari i šumnjaci – no naglasila kako je upravo naziv „križari“ najprecizniji jer jasno označava hrvatski protukomunistički otpor. Govorila je i o samom podrijetlu naziva, koji se prema nekim izvorima prvi put javlja početkom 1945. u dubrovačkom zaleđu, dok ga UDBA službeno koristi već u lipnju iste godine.
Križari su djelovali na području cijele Hrvatske i Bosne i Hercegovine, no najdulje su opstali na granici Hercegovine i Dalmacije. Upravo su planinska i teško pristupačna područja – poput Biokova, Kamešnice, Dinare, Svilaje, Mosora i Velebita – omogućavala njihovo djelovanje i otežavala komunističkim vlastima njihovo hvatanje. Dodatnu snagu davala im je i povezanost dalmatinskih i hercegovačkih skupina, kao i široka mreža jataka koja se razvila tijekom druge polovice 40-ih godina.
Autorica je podsjetila i na represiju kojoj je bilo izloženo stanovništvo, osobito u Imotskoj krajini, gdje su ljudi kažnjavani, slani na prisilni rad ili su cijela sela bila iseljavana zbog sumnje na suradnju s križarima, poput primjera iz okolice Širokog Brijega.
Govoreći o sadržaju djela, Matković je istaknula kako knjiga započinje likvidacijom istaknutog splitskog HSS-ovca Vojka Krstulovića, ubijenog zbog svog utjecaja i protivljenja komunističkoj vlasti. Među prvim križarskim skupinama na prostoru od Mosora do Svilaje bila je skupina Filipa Radovića, dok je u kasnijem razdoblju djelovala i poznata skupina Petra Bogića, tzv. „Isusova divizija“, koja je kroz gerilske akcije, napade i promidžbu nastavila otpor režimu.
Posebno je naglasila i simbolične događaje, poput onoga kada je Frane Bettini 1947. godine postavio hrvatski barjak na Marjanu, kao čin prkosa tadašnjoj vlasti. Spomenuta je i splitska organizacija HOP iz 1946., koja je djelovala kroz pozive narodu na otpor.
Zanimljivo je kako je, prema iznesenim podacima, većina križara na području Dalmacije zapravo potjecala iz Bosne i Hercegovine, što dodatno potvrđuje povezanost ovih prostora u tom razdoblju. Kao jedan od prepoznatljivih slogana tog vremena istaknuta je i poruka: „Hvaljen Isus i Marija, doli Tito i Armija“.
Knjiga donosi i analitički prikaz triju razina protukomunističkog djelovanja – samih križarskih skupina, križarskih organizacija te jataka koji su im pružali logističku potporu.
Predavanje pod nazivom „Od Mosora do Svilaje“, koje je autorica održala u sklopu predstavljanja, pružilo je detaljan uvid u djelovanje križara u Dalmaciji i Hercegovini te otvorilo prostor za daljnje istraživanje i razumijevanje ovog složenog povijesnog razdoblja.
Večerašnje predstavljanje u Tomislavgradu još jednom je pokazalo kako interes za ovu temu ne jenjava, a knjiga dr. sc. Blanke Matković dodatno rasvjetljava ulogu križara kao dijela hrvatske borbe protiv komunističkog režima u poraću.
Slaven Nevistić /Tomislavcity
