Predstavnici hrvatskih braniteljskih i stradalničkih udruga Domovinskog rata HVO-a Herceg-Bosne sudjelovali su na sastanku vezanom za unaprjeđenjem procesuiranja predmeta ratnih zločina putem mehanizama regionalne suradnje koji se održao u Sarajevu.
Na sastanku su sudjelovali glavni tužitelj Medunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Serge Brammertz, predsjedavajući Nadzornog tijela za praćenje provođenja i revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina i predsjednik VSTV-a BiH Halil Lagumdžija, v.d. predsjednice Suda BiH Minka Kreho, zamjenik glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH Ivan Matešić i predstavnik ministarstva pravde BiH.
Predsjednik Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a Herceg Bosne Lazar Martinović i predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH Miroslav Zelić pozdravili su napore da se procesuiraju svi ratni zločini počinjeni na području Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja. To znači da pravosudna tijela država ustupaju predmete drugim državama ovisno o tome gdje se osumnjičeni za zločine nalaze kako bi se konačno zadovoljila pravda.
Unatoč tome što je proteklo skoro 30 godina od završetka rata smatramo kako se svi slučajevi ratnih zločina moraju rasvijetliti. Jednako tako, ako ne još važnije, jeste da se konačno procesuiraju ratni zločini počinjeni nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini za koje je Haaško tužiteljstvo i Haaški tribunal ostali nijemi i slijepi, navodi se u priopćenju Koordinacije udruga HVO-a HB.
Grabovica, Uzdol, Doljani, Hudutsko, Trusina, Orlište, Bugojno, Maline, Buhine Kuće, Busovačke štale, Križančevo selo, Dusina, Šušanj, Miletići, Čukle, Krpeljići, Vitez (ubijeno osmero djece), likvidacije troje sinova i supruga Anice Jurić i Serafine Lauš, Drenovnik, Kiseljak (kod Žepča), Zabilje, Vareš, ubojstvo gvardijana i zamjenika Samostana u Fojnici, ritualna ubojstva od strane mudžahedina, zločine na području Kotor Varoši, Briševa, Bosanske Posavine…, nabrojili su i dodali: Ili pak postojanje 331 logora u kojima su ubijani i mučeni Hrvati, te etničko čišćenje više od 300.000 Hrvata.
Za hrvatske žrtve u Domovinskom ratu u BiH Haaško tužiteljstvo i Haaški tribunal je očigledno imao drukčije kriterije. Nisu se uklapali u stvorene stereotipe, političke i druge projekcije, dok su pak protiv hrvatskih dužnosnika i pripadnika HVO-a donosili političke i pristrane presude.
Predsjednik Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a Herceg Bosne Lazar Martinović i predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH Miroslav Zelić kao predstavnici Koordinacije udruga Domovinskog rata HVO-a očekuju da će se procesuiranjem ratnih zločina u BiH i zemljama susjedstva ispraviti dio nepravde koju je svojim nečinjenjem počinio Haaški tribunal, te ostao nijem na stotine nevinih žrtava. No, mi nismo na njih zaboravili i ostaje nam trajni zalog raditi i tražiti istinu i zahtijevati pravdu, priopćili su u utorak predstavnici udruga.
