Vijest da je kardinal u mirovini Vinko Puljić blagoslovio jednu novu crkvu vjerojatno bi bila zanimljiva za lokalne stanovnike koji gravitiraju području na kojem se nalazi crkva. Ali, kardinal Vinko Puljić blagoslovio je zavjetnu crkvu Gospe od Anđela u bugojanskom naselju Vesela Straža i ta vijest nadilazi lokalne i regionalne okvire iz mnogo razloga.
Sama činjenica da je inicijativu za izgradnju crkve pokrenuo jedan Bošnjak, musliman, gosp. Husein Smajić i da je crkva izgrađena na njegovoj zemlji govori da to i nije baš uobičajeno, naročito ne u okruženju gdje živimo, pa i gdje se crkva nalazi.
Kada je 2014. godine na svome imanju, na lokalitetu zvanom Crkvine otkrio temelje srednjovjekovne katoličke crkve, vjerojatno iz 15. stoljeća, i u kojoj je pronađen ženski skelet umotan u pozlaćeno platno, a za kojeg povjesničari pretpostavljaju da pripada bosanskoj kraljici Jeleni Kotromanić – Gruboj, gosp. Smajić je nakon kontakta s crkvenim dostojanstvenicima, pa i kardinalom Puljićem odlučio u blizini ovoga arheološkoga lokaliteta izraditi zavjetnu crkvu. Kardinal Puljić obećao je osobno blagosloviti ovu crkvu. I tako je gospodin Smajić vlastitim novcem ali i donacijom prijatelja i podupiratelja sagradio crkvu, a kardinal ju je na kraju svoje aktivne službe blagoslovio. Crkva nije dovršena, ali obojica su odlučna u namjeri da sve bude kako je i planirano.
Mnoštvo vjerničkog puka svojim sudjelovanjem na današnjoj misi, pokornom molitvom, pjevanjem i neskrivenim zadovoljstvom pokazalo je što misli o izgradnji ove crkve i njezinom graditelju.
I tu dolazimo do najbitnije stvari. Iskrenost i povjerenje: iskrenost u davanju i povjerenje da se iskrenost neće zloupotrijebiti. Čini se da su to vrijednosti koje bi trebale biti oslonac oko kojeg će se graditi suživot. Bila je to prilika da ovome bitnome događaju nazoče i njegovu ideju podrže najvažniji politički čimbenici u BiH. Recimo, američki ili britanski veleposlanik, visoki predstavnik, predsjednici nekih od stranaka koje su kunu u suživot i jednakost. Bila je prilika da ovaj događaj u izravnom prijenosu poprate federalna ili državna televizija i da promiču ovu ideju iskrenosti i povjerenja. Bila je prilika i za mnoge druge, ali nikoga od navedenih danas nije bilo.
U svome govoru kardinal je rekao i sljedeće:
„Ova crkva nije dovršena. Ali je simbol. Crkva se trajno izgrađuje. Nema nikoga među nama da kaže ‘Ja sam dovršen’. Svi mi do kraja života trebamo izgrađivati svoju vjeru, svoje srce. Zašto Gospa od Anđela? To je blagdan prije Velike Gospe kada su vjernici shvatili da je Bog poslao anđele da je uznesu na Nebo. Zapravo, Velika Gospa, odnosno Uznesenje Marijino na Nebo je nama putokaz. I svi trebamo tamo doći. Makar baš ne volimo puno razmišljati o završetku svoga života. Međutim, sve nas to čeka i ne možemo to izbjeći.“
Nakon završetka misnog slavlja Husein Smajić je govorio:
„Zašto sam ovo učinio? Za ljubav ovog naroda. Za ljubav naše zemlje koja se zove Bosna i Hercegovina. Za ljubav jedinstva i za ljubav da se ne razdvajamo po nacionalnosti, nego da se poštujemo kao ljudi i ne budemo neka plemena. To sve činim za mir i poštovanje među ljudima. Tu je i naša kraljica Jelena Kotromanić – Gruba – jedina žena koja je bila vladarica Bosne. Nju je bosanska vlastela skinula s vlasti i zatočila ovdje u ovoj crkvi. Naša kraljica je čekala više od 600 godina da to otkrijemo. Njoj u čast smo podigli spomenik. Vjerujem da je pokopana tu. Slali smo pronađeni skelet u Ameriku na procjenu i dobili smo podatke kako je riječ o jedinoj ženi na tronu koja je vladala Bosnom.“
Tomislavcity
O tijeku izgradnje ovoga kompleksa nedjelja.ba navodi sljedeće:
Valja spomenuti kako je u cjelokupan kompleks uloženo 10-ak milijuna KM-ova. Ljudi su prepoznali ovo bogatstvo i lijepu dolinu Vesele straže i srednjovjekovnu crkvu.
U kapelici je tako postavljena i blagoslovljena slika Gospe od Anđela koja je dar jedne Njemice. Također je postavljena i prigodna izložba uz ostatke srednjovjekovne crkve s pronađenim arheološkim artefaktima.
Projektant nove kapelice je bugojanski arhitekt Zdenko Antunović, dok je akademski kipar Ante Braovac radio djelo Jelene Kotromanić. Riječ je o djelu u prirodnoj veličini, ima krunu na glavi te u ruci drži mač koji je nosio njezin muž Stjepan Dabiša, bosanski kralj koji je vladao od 1391. do 1395., te titularni kralj Hrvatske i Dalmacije.
No, kako je došlo do ovog projekta? Husein Smajić poduzetnik je iz Vesele. Na svom imanju Vesela straža tijekom izvođenja radova na izgradnji mini-hidroelektrane 2014. naišao je na zanimljive arheološke ostatke. Otkriće je prijavio nadležnim institucijama – očigledne dokaze kako je riječ o crkvi koja je nekada davno bila na tom mjestu. Zatim je vlastitim sredstvima nastavio iskapanja pod stručnim nadzorom te su iskopani vrijedni arheološki nalazi.
Prema nekim procjenama crkva datira u 13. stoljeće. O tome svjedoči i jedan sačuvani pisani dokument iz 1406. u kojem se navodi kako je u toj crkvi održan kaputul bosanske franjevačke vikarije od sve Bosne, te kako ju je pohodio sam bosanski kralj Stjepan Ostoja.
Smajić je zemljište potom darovao Vrhbosanskoj nadbiskupiji, a nakon konzerviranja otkopanih zidova odlučio je izgraditi novu crkvu koja je upravo danas posvećena.
Arheološka iskapanja od 2015. vođena su pod nadzorom Franjevačkog muzeja iz Tomislavgrada. Kustos muzeja i ujedno arheolog koji je nadzirao radove Stipan Dilber je kazao: „U ovaj projekt Franjevački muzej Tomislavgrad uključio se 2015. i tu smo stalno aktivni. Na istraživanjima su radili Ljubo i Kruna Oreč, arheolozi iz Posušja. Ja sam povremeno dolazio i vodio računa o istraživanjima. Istražili smo ostatke crkve. U sklopu istraživanja pronašli smo 12 grobova. Najznačajniji je grob broj 1 i tu je pronađeno ono što je najvažnije, a to je platno prošiveno zlatnim nitima – baršun. Nađeno je jako puno luksuznih predmeta koji se vežu za velikaške obitelji koje su živjele na ovom prostoru. Vesela je bila značajan trgovački centar. Ovdje je pronađena jedna od većih crkva istraženih na prostoru bosanskog kraljevstva. Prema povijesnim izvorima na prostoru Vesele je bio franjevački samostan. Imamo indicije kako bi ovdje mogla biti crkva koja je bila u sklopu franjevačkog samostana. Buduća istraživanja će to dokučiti.“
