Redovito ispijanje čaja moglo bi pomoći u zaštiti srca, pokazuje novo istraživanje koje se nadovezuje na sve veći broj studija o zdravstvenim prednostima popularnih napitaka. Dok se često govori o kavi, rezultati objavljeni u časopisu Journal of Internal Medicine potvrđuju da i čaj ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja, piše Prevention.
Rezultati istraživanja u Kini
Znanstvenici su analizirali navike gotovo 486.000 odraslih osoba u Kini. Nakon devetogodišnjeg praćenja, provjerili su stanje njihovog kardiovaskularnog sustava kako bi utvrdili mogući utjecaj čaja.
Utvrđeno je da osobe koje redovito piju čaj imaju približno 11% manji rizik od razvoja vaskularnih bolesti – što uključuje bolesti srca, moždani udar i bolest perifernih arterija – u usporedbi s onima koji ga ne piju.
Crni čaj pokazao je dosljednije pozitivne učinke od zelenog. Zanimljivo je da jačina napitka nije bila presudna, jer je najbolji učinak imao čaj umjerene jačine. Najniži rizik zabilježen je kod osoba koje su pile šest do osam šalica dnevno.
I temperatura se pokazala bitnom. “Posebno je zanimljiv podatak da su osobe koje piju vrlo vruć čaj zapravo imale veći rizik”, kaže kardiolog dr. Christopher Davis. Studija navodi da su oni koji preferiraju “kipući” čaj imali 16% veći rizik od vaskularnih bolesti.
Istraživanje je također potvrdilo da je cjelokupni životni stil ključan. Najniži rizik od vaskularnih bolesti imale su osobe koje su kombinirale tri navike: redovito ispijanje čaja, izbjegavanje pušenja i visoku razinu tjelesne aktivnosti. Kod njih je rizik bio za oko 45% manji u odnosu na one bez ijedne od tih navika. To pokazuje da čaj nije jedini faktor, već dio zdravijeg načina života.
Kako čaj djeluje na zdravlje srca
“Čaj je bogat polifenolima, uglavnom flavonoidima. To su biljni spojevi koji podupiru stijenke krvnih žila”, objašnjava dr. Davis. Pojašnjava da stijenka, poznata kao endotel, proizvodi dušikov oksid koji pomaže opuštanju krvnih žila i održavanju dobrog protoka krvi.
“Čini se da flavonoidi podupiru aktivnost dušikovog oksida, a mogu pomoći i u smanjenju upala te ograničiti oksidaciju LDL kolesterola, što igra ulogu u nakupljanju plaka”. Dr. Davis dodaje da fermentacija crnog čaja stvara posebnu skupinu polifenola, uključujući teaflavine, što bi moglo objasniti zašto se crni čaj u ovom istraživanju pokazao učinkovitim.
Postoji i bihevioralni aspekt, primjećuje dr. Arash Bereliani, kardiolog s Instituta za kardiologiju i preventivnu medicinu u Beverly Hillsu. “Dnevna šalica čaja često zamjenjuje gazirana ili zaslađena pića i može biti umirujući ritual”, ističe on.
Iako je crni čaj u ovoj studiji imao prednost, nutricionistica Michelle Routhenstein naglašava da su i crni i zeleni čaj bogati antioksidansima i da nema “točnog” odgovora koji biste trebali piti. Ona također napominje da podatak o šest do osam šalica dnevno ne znači da svi moraju piti toliku količinu, niti da manje količine nemaju nikakav učinak, prenosi Index.hr.
Šira slika prevencije
Važno je napomenuti da je studija bila opservacijska. To znači da su istraživači pratili sudionike kako bi vidjeli tko će razviti bolest, ali ne mogu sa sigurnošću tvrditi da je ispijanje čaja izravan uzrok smanjenog rizika. Utvrđena je samo povezanost.
Također, sudionici su sami procjenjivali temperaturu čaja, koja nije mjerena termometrom. Povezanost “kipućeg” čaja s većim rizikom zahtijeva daljnja istraživanja, iako su znanstvenici primijetili da se ti nalazi podudaraju s ranijim sumnjama da vrlo vrući napitci mogu imati negativan utjecaj na zdravlje.
Glavna poruka je da redovito pijenje čaja može biti korisna navika, ali nije jedina o kojoj treba voditi računa. “Čaj može biti dobar dodatak načinu života koji čuva srce, ali on je samo jedan dio šire slike”, objašnjava Routhenstein. Prema njoj, prioriteti ostaju zdrava prehrana, redovita tjelesna aktivnost, izbjegavanje pušenja, dovoljno sna i kontrola krvnog tlaka.
Routhenstein dodaje da je ključno razumjeti vlastiti kardiovaskularni rizik i surađivati s liječnicima. “Prevencija uključuje rješavanje međusobno povezanih faktora koji pridonose kardiovaskularnim bolestima, uključujući upalu, oksidativni stres, otpornost na inzulin i nakupljanje plaka. Male, dosljedne promjene u nekoliko područja mogu imati značajan utjecaj na dugoročno zdravlje srca”.
S time se slaže i dr. Davis. “Glavna je poruka da zdravlje srca proizlazi iz niza navika koje se međusobno nadopunjuju, a ova studija je upravo to i pokazala”, zaključuje on.
