Ja BiH Geopark, a ne vjetropark!
Geopark Grabovica ili VE Gradina?
Zaštita prirodnih fenomena ili uništena i narušena priroda zauvijek?
Održivi turistički razvoj ili devastacija prostora zbog privatnog interesa?
Ekonomski samoodrživ prostor ili sitniš za nepovratno uništenu prirodu?
Puno je pitanja oko toga treba li nam još jedna vjetroelektrana na Grabovici.
Odgovor je jasan: „NE.”
Više nam znači očuvanje prirodnih fenomena, nego ijedna vjetroturbina.
Samo neki od fenomena planine Grabovice su:
– Ponor Kovači, ponor rijeke Šujice, istražen u duljini od 2021 m,
– Izvor Ričine, naš najduži špiljski sustav sa 3402 metra kanala,
– Veliki Samograd – urušna vrtača,
– Mali Samograd i špilja Rogoševac,
– Surdup – urušna vrtača,
– Buška peć – urušna vrtača sa ostacima sezonskog naselja u prošlosti,
– Veliki Gradac – Golubinka – najdublja jama u općini Tomislavgrad na planini Grabovici, duboka 260 metara,
– Dahna – jedno od najvećih nalazišta ostataka špiljskog medvjeda u svijetu,
– Kamenolom Cebara – ostaci praslona,
– Više od 8500 vrtača
– 112 istraženih speleoloških objekata i više od 50 speleoloških objekata koje je tek potrebno speleološki istražiti.
Grabovička planina ima ukupnu površinu od 45,7 km², a želja investitora je da pod koncesiju dobije 24,47 km² tog prostora.
Na toj površini bi se izgradili pristupni putevi i 60 vjetroturbina, a što bi bilo pogubno za razvoj bilo kakvog oblika turizma ili zaštite nekih od prirodnih fenomena.
Planina je izraziti krški reljef, izgrađena od krednih vapnenaca, na kojima su se razvili brojni krški oblici – špilje, jame, urušne vrtače, ponikve.
Ona je prirodni laboratorij i riznica znanja iz geologije, geomorfologije, hidrologije, biologije, paleontologije i arheologije.
Zašto Geopark, a ne vjetropark?
Geopark ne znači zabranu razvoja, nego pametan i održiv razvoj koji povezuje znanost, edukaciju i turizam.
Umjesto da prostor pretvorimo u industrijsku zonu, možemo ga učiniti centrom istraživanja i edukacije, mjestom gdje se prirodni fenomeni štite, ali i predstavljaju svijetu.
Geopark Grabovica mogao bi postati:
– Edukativno središte za učenike, studente i istraživače;
– Turistička atrakcija za posjetitelje koji žele upoznati krške procese, špilje i podzemni svijet;
– Izvor prihoda lokalne zajednice kroz održivi turizam, smještaj, vodičke usluge i lokalne proizvode;
– Primjer ekološke osviještenosti i zaštite prirodne baštine.
S druge strane, izgradnja vjetroparka značila bi:
– Trajnu devastaciju krškog reljefa;
– Uništavanje podzemnih špiljskih sustava i hidroloških veza;
– Gubitak potencijala za znanstvena istraživanja i geoturizam;
– Promjenu pejzaža i narušavanje prirodne ljepote područja;
– Minimalnu korist za lokalno stanovništvo, uz nepopravljivu štetu za okoliš.
Grabovica nije prostor za industriju, nego prirodni spomenik koji govori o milijunima godina geološke povijesti.
Ona zaslužuje zaštitu, a ne beton i vjetroturbine.
Zaslužuje da postane Geopark, simbol očuvanja prirodne i kulturne baštine Duvanjskog kraja.
Jer vjetroturbine traju nekoliko desetljeća,
a uništena priroda – zauvijek.
Mi smo ZA zaštitu, a NE uništavanje okoliša!
Speleološko Društvo Mijatovi Dvori
