U Abu Dhabiju su završili pregovori između Rusije, Ukrajine i SAD-a, prvi takav diplomatski susret nakon gotovo devet mjeseci. Očekivano, nitko na stolu nije ostavio gotov mirovni sporazum niti je zaustavio rat, piše Ivan Čović za Index.
Ipak, pokrenuli su se neki ključni procesi koji bi mogli potpuno preoblikovati sigurnosnu kartu Europe i samu dinamiku rata u Ukrajini. Drugog dana razgovori iza zatvorenih vrata trajali su oko dva sata. Kako je potvrdio i glavni američki pregovarač Jared Kushner, najviše su se lomila koplja oko iznimno osjetljivih teritorijalnih pitanja.
Ukrajina glatko odbila rusko-američku ideju
Još uoči susreta Rusi su uz pomoć Trumpovih izaslanika gurali prijedlog o promjeni administrativnih granica kako bi na papiru zadovoljili svoj formalni cilj o zauzimanju cijelog Donbasa. Kijev je takve ideje glatko odbio, iznova poručivši da im ne pada na pamet povlačiti vojsku izvan granica Donjecke oblasti, koju i dalje djelomično drži pod kontrolom.
Budući da se oko teritorija nisu uspjeli dogovoriti, jedini konkretan rezultat ovog susreta ostala je velika razmjena zarobljenika. Ako je suditi prema izjavama ruskih i ukrajinskih dužnosnika, bit će to najveća razmjena od početka rata.
Zelenski strahuje od bijesnih veterana više nego od opozicije
Zelenski i njegov politički vrh sada se nalaze u iznimno nezahvalnoj situaciji. Službeni Kijev strogo inzistira na redoslijedu poteza: prvo traže potpuni prekid vatre, zatim jasna sigurnosna jamstva, a tek onda razgovore o širem vojno-sigurnosnom sporazumu. Istodobno, ukrajinski generali ne odustaju od zahtjeva da vojska mora ostati operativna i snažna.
Budući da je postalo potpuno jasno kako zapadni saveznici i dalje nisu spremni primiti Ukrajinu u NATO, Kijev na stol stavlja novi zahtjev. Traže dugoročnu financijsku potporu na minimalno deset godina kako bi mogli sami održavati vojsku od nevjerojatnih 800 do 900 tisuća vojnika. U Kijevu smatraju da bi jedino tako moćna vojna sila mogla učinkovito odvratiti Ruse od neke nove invazije.
I samo ukrajinsko društvo počelo je mijenjati ploču kada je riječ o ratu i miru. Donedavno se svaki spomen kompromisa s Moskvom automatski proglašavao čistom kapitulacijom. Danas, međutim, Ukrajinci u javnom prostoru sve otvorenije upozoravaju na opasnost od potpunog gospodarskog sloma. Naravno, radikalnija opozicija i dio udruga i dalje oštro napadaju vlast čim netko uopće spomene pregovore s Rusima.
Raskol se osjeti i u samoj vojsci. Dok obični vojnici u rovovima postaju sve umorniji, visoki vojni zapovjednici i dalje čvrsto odbacuju bilo kakve ustupke. Politički gledano, Zelenskog danas zapravo ozbiljno plaši ta polarizacija – vrh države itekako brine što će se događati u zemlji i kako će reagirati bijesni ratni veterani kada rat jednom stane. Upravo zbog tog straha od domaće javnosti, ukrajinska delegacija u Abu Dhabiju morala je igrati vrlo rezervirano.
Rusi i Amerikanci preskočili europske lidere
S druge strane, Rusi su u Abu Dhabi stigli s ambicioznim planom koji daleko nadilazi samo rješavanje rata u Ukrajini. Moskva traži izgradnju potpuno nove sigurnosne arhitekture. Kako bi natjerala Kijev i Zapad na popuštanje, Rusija usred zime ciljano razara ukrajinsku energetsku mrežu, bacajući Ukrajince u još nepovoljniju pregovaračku poziciju.
Posebno je zanimljivo kako je Moskva grčevito inzistirala na tome da se Europu potpuno isključi iz pregovora. Rusi, naime, žele da SAD ostane jedini legitimni kanal s kojim će dogovarati podjelu sfera utjecaja. Europski diplomati u Abu Dhabiju doslovno su sjedili na “klupi za rezerve” i sudjelovali isključivo na sporednim sastancima.
Europljani su nedavno u zajedničkom priopćenju Europskog vijeća čak i popustili, poručivši da su spremni raspravljati o novoj europskoj sigurnosti i prije nego što rat u Ukrajini formalno završi, što je golem odmak od njihove dosadašnje politike. No, Ruse to nije ni najmanje omekšalo. Svi pokušaji Europe sveli su se na to da su se njihovi savjetnici odvojeno sastali s Amerikancima i Ukrajincima te usvojili nekakvu izjavu o očuvanju teritorijalnog integriteta Ukrajine, što je u praksi tek puko ponavljanje dobro poznatih stavova.
Nova Jalta u Kini: Trojni summit Trumpa, Putina i Xija
Idući potezi ovisit će o Moskvi, pri čemu će Europa – uz eventualno poneki ustupak koji će morati nažicati od Washingtona – i dalje ostati samo obični promatrač. Naravno da europski lideri mogu odbijati uvjete koje će Amerikanci, Rusi i Ukrajinci staviti na stol, ali teška gospodarska i sigurnosna situacija na kraju će ih natjerati na trule kompromise u ime konačnog rješenja.
U praksi, to znači da će Washington i Moskva krojiti kartu Europe i odlučivati gdje će stajati vojska, a europski čelnici će to samo dobiti na potpis. Rusi savršeno čitaju tu ranjivost europske zajednice pa Zapadnu Europu namjerno preskaču i svoje uvjete žele nametnuti u direktnom dogovoru sa SAD-om.
Koliko su Rusi pritom ozbiljni i koliko se karta svijeta zaista iznova iscrtava, najbolje pokazuje podatak da je Peking i službeno potvrdio razgovore o povijesnom sastanku Donalda Trumpa, Vladimira Putina i kineskog čelnika Xi Jinpinga. Taj bi se trojni summit trebao održati u sklopu sastanka lidera APEC-a u kineskom Shenzhenu 18. i 19. studenoga.
Rusi već najavljuju da će Putin i Trump u Kini razgovarati upravo o mirovnom sporazumu za Ukrajinu, a za taj stol nije pozvan apsolutno nitko iz Europe niti iz Kijeva. Šef ukrajinske diplomacije Andrij Sibiha je upozorio da ovakav sastanak bez sudjelovanja Ukrajine “samo ohrabruje Putina da nastavi ovaj rat”. Zbog ovakvog otvorenog dogovaranja supersila i potpunog zaobilaženja Europe, mnogi analitičari ovaj nadolazeći sastanak u Kini po važnosti već uspoređuju sa susretom u Jalti ili Bečkim kongresom.
