U Federaciji BiH radi se na novom zakonskom propisu koji bi ubuduće trebao donijeti drugačiju formulu za redovito usklađivanje mirovina, odnosno njihov značajniji godišnji rast.
Uz to, nije isključeno da će u idućem razdoblju u ovom bh. entitetu doći do promjena kada je u pitanju obračun minimalnih mirovina. Prema Zakonu o MIO koji je trenutačno na snazi u Federaciji BiH, jednak iznos minimalne mirovine koji s posljednjim povećanjem iznosi 599,28 KM primaju korisnici koji su se umirovili nakon 15 godina staža, kao i, primjerice, oni koji su u mirovinu otišli nakon 25 godina staža.
Izmjene propisa
Prema riječima ministra rada i socijalne politike Adnana Delića, pretpostavka je da će se do kraja godine pripremiti izmjene propisa u smislu korekcije formule za povećanje mirovina, što bi dovelo do značajnijeg rasta mirovina u idućim godinama.
– Pri tome u očekivanjima svakako treba biti realan jer godišnje za isplatu mirovina treba osigurati oko 4 milijarde KM, a što podrazumijeva da za svaki dodatni postotak povećanja treba osigurati značajna sredstva. U tom smislu pozdravljamo prijedloge udruga umirovljenika da se ubuduće moraju revidirati i smanjiti iznosi “nezarađenih mirovina”, koji su pokriveni zaštitom u vidu najnižeg iznosa mirovina, što opet dovodi do značajnog broja zloupotreba, tako da osiguranici kalkuliraju i idu na najmanje moguće razdoblje osiguranja od 15 godina i minimalnu uplatu na najniži iznos plaće/uplaćenih doprinosa. U tom smislu prijedlog udruga umirovljenika je da se ubuduće uvede “više razina” najnižeg iznosa mirovine koji će ovisiti od duljini staža – objasnio je ministar Delić za Oslobođenje, a što je objavljeno na službenoj Facebook stranici Federalnog ministarstva rada i socijalne skrbi, prenosi Večernji list.
Dodaje kako bi se tako u budućnosti stvorio manevarski prostor za značajnije povećanje “zarađenih mirovina”, ali i pravedniji sustav obračuna mirovina na načelu “koliko zaradimo toliko u mirovini imamo”.
– Trenutačno načelo obračuna najniže mirovine izjednačava onoga tko je radio punih 40 godina i onoga tko je radio 15 godina, što je i nepravedno, ali je i otvoren prostor za manipulacije i zloupotrebu ovog članka zakona i, posljedično tome, konačnog obračuna iznosa najnižih mirovina.
Nezarađene mirovine
U načelu, to su takozvane nezarađene mirovine, ali su sustavom međugeneracijske solidarnosti u jednaku ravan dovele one koji imaju razliku u stažu od 10, 20 godina – zaključio je Delić. Inače, ovakav obračun, odnosno više razina minimalnih plaća, već se koristi u dijelu Bosne i Hercegovine. Naime, prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji je na snazi u Republici Srpskoj, postoji više razina minimalne mirovine, a Vlada RS-a svake godine svojom odlukom propisuje koliko će one rasti. Tako je u odnosu na prošlu godinu u 2025. godini odlučeno usklađivanje mirovina za 6 posto.
Nakon ovog povećanja najniža mirovina u Republici Srpskoj iznosi 318,64 konvertibilne marke, odnosno najniža mirovina za 15 godina mirovinskog staža i više, a manje od 20 godina, iznosi 382,40 konvertibilnih maraka. Najniža mirovina za 20 godina mirovinskog staža i više, a manje od 30 godina, iznosi 446,15 KM. Najniža za 30 godina mirovinskog staža i više, a manje od 40 godina, iznosi 509,94 KM. Najniža mirovina za 40 godina mirovinskog staža i više iznosi 637,43 KM.
