Heljda je sjeme biljke Fagopyrum esculentum koja pripada porodici Polygonaceae. Od 10. do 13. stoljeća naširoko se kultivirala u Kini, zatim se proširila u Europu i Rusiju i nešto kasnije u Ameriku.
Premda se u kulinarstvu heljda tretira kao žitarica, ona pripada kategoriji zeljastog povrća, a ponekad se ubraja i u voćke (voćnu sjemenku). Sjemenke heljde su po veličini slične sjemenkama pšenice, ali imaju specifičnu trokutastu formu. Cvjetovi heljde vrlo su aromatični, zbog čega privlače pčele koje ih koriste da bi napravile poseban med, tamne bolje, snažnog mirisa i posebnih ljekovitih.
Heljdu koristimo kao zamjenu za rižu ili je pripremamo kao kašu. Također koristimo i brašno od heljde koje može biti tamnije ili svjetlije boje (tamnije brašno sadrži više nutrijenata). Od heljdinog brašna se prave palačinke koje su prava poslastica za ljubitelje zdravih slastica.
Heljdu je poželjno uvrstiti u svakodnevnu prehranu iz više razloga. Bogata je dijetalnim vlaknima, sadrži vrijedne esencijalne aminokiseline, bogata je mineralima (fosforom, magnezijem, željezom, cinkom, bakrom i manganom), bogata je flavonoidima (posebice rutinom koji energizira, snižava loš kolesterol i jača stjenke krvnih žila), smanjuje razinu šećera u krvi, smanjuje visoki tlak i kolesterol, ne sadrži gluten, pomaže očuvanju zdravlja kardiovaskularnog sistema, smanjuje rizik od raka, pomaže u izbacivanju viška estrogena iz tijela (višak ovog hormona pridonosi rastu hormonski ovisnih tumora), detoksicira organizam…
Izvrsna je zamjena za pšenicu i pšenične proizvode. Zbog svog nutritivnog bogatstva postaje sve popularnija, posebno u veganskoj i vegetarijanskoj prehrani.
Zbog niskoga glikemijskog indeksa preporučuje se u prehrani oboljelima od dijabetesa.
Preporuka
Od heljdina brašna pripremaju se palačinke, koristi se za povećanje gustoće umaka, juha i variva, od heljdina brašna prave se i špageti koji su izvrsna zamjena za pšeničnu tjesteninu. Koriste se u detoksikacijskim kao i bezglutenskim receptima.
Priprema heljde
Kuha se lako i brzo i stoga mnogi kuhari ne preporučaju namakanje prije pripreme. No, iako ne sadrži gluten, heljda sadrži fitinsku kiselinu poput svih sjemenki, žitarica i orašastih plodova. Stoga je preporuka namakati heljdu barem 8 do 12 sati prije pripreme.
Fitinska kiselina nije problem ako žitarice i heljdu konzumiramo rjeđe, no ako su te namirnice svakodnevno na našem meniju trebali bismo se zamisliti. Fitinska kiselina u crijevima veže korisne minerale iz hrane i izbacuje ih iz organizma, umjesto da se oni apsorbiraju. Posljedica toga može biti nedostatak minerala (kalcija, željeza i dr.).
U Bretanji, francuskoj pokrajini, pripremaju se tradicionalne palačinke (crépes) od heljde koju prethodno fermentiraju. Heljda u sebi ima dosta fermenta (fitaze) koji razlaže fitinsku kiselinu u kontaktu s vodom pa uspješno fermentira. Fermentacijom postaje još hranjivija.
Palačinke od heljde
Sastojci:
- šalica heljde
- 2-3 jaja
- ½ šalice mlijeka
- prstohvat soli
- prstohvat sode bikarbone
- malo bourbon vanilije (za slatku verziju palačinki)
Priprema:
Šalicu heljde preliti s dosta vode i ostaviti da stoji 24 sata.
Ocijediti vodu od namakanja (bit će sluzava), isprati i ocijediti.
Prebaciti heljdu u blender i dodati pola šalice vode pa samljeti do ujednačene smjese za palačinke.
Ukoliko je smjesa gusta, dodati još malo vode.
Smjesu preliti u posudu i opet je ostaviti na sobnoj temperaturi, poklopljenu, da odstoji 12 sati ili dulje.
Prije pečenja palačinki dodati u smjesu 2-3 razmućena jaja, ½ šalice mlijeka (ili bademova mlijeka ili vode), prstohvat sode bikarbone i prstohvat soli.
Za slatke palačinke po želji dodati i malo burbon vanilije.
Zagrijete masnoću (preporučamo svinjsku mast, kokosovo ulje ili ghi maslac) u tavi za palačinke, pa peći tanke ili deblje palačinke, prema ukusu.
Foto: Pixabay
