„SAD je uložio ogromne napore da dođe do Daytonskog mirovnog sporazuma i s europskim institucijama će biti maksimalno koncentriran da islamski radikalizam, koji bi se mogao pretvoriti u nekakvu većinsku političku stranku, bude spriječen, jer BiH s tim nema perspektive“, rekao u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne sveučilišni profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i general-pukovnik u mirovini Krešimir Ćosić. Dodao je kako je rješavanje izbornog zakona civilizacijski uvjet za stabilnu BiH.

Prisjetio se i što mu je ministar obrane Gojko Šušak o Hrvatima kazao na samrti. „Rekao je ‘Dobili smo hrvatsku državu koju smo samo sanjati mogli, a što će na kraju dobiti naši Hrvati u susjednoj nam BiH? Ne znam!’ – s pravom je ministar Šušak postavio to pitanje“, poručio je general Ćosić. Objasnio je kako je ministar Šušak bio svjestan da se Republika Herceg-Bosna utopila u Federaciju te što bi se moglo događati s Hrvatima u BiH. „To pitanje je i danas aktualno“, istaknuo je general Ćosić.

Kazao je kako je ključ rata bio opstanak bihaćke enklave. „Povijesne činjenice se pokušavaju preformulirati na način da bi oni koji su pravili zločine, bili agresori stvorili za sebe poziciju da mogu graditi bolju budućnost. Pustimo pojedince u političkom Sarajevu, to nije ozbiljno Sarajevo – to su improvizacije neodgovornih pojedinaca koji žele u birtiji stvarati neke nove teorije i priče koje mogu inficirati ljude i koje mogu biti vrlo opasne“, objasnio je general Ćosić i dodao kako su priče o nedavnoj povijesti nešto što se mora znanstveno i politički braniti jer su to činjenice ne temelju kojih je došlo do svršetka rata.

Objasnio je kako su u bivšoj Jugoslaviji i SR BiH uz sve što se događalo, uz unitarizam, srpsku dominaciju neki instrumenti o zaštiti pojedinih naroda bili jači nego danas u BiH. „Nećemo žaliti za onim što je bilo. Čini mi se da sada Vijeće ministara ulaže maksimalne napore da nadvladaju sve prepreke. Vjerujem da većina mladih, obrazovanih i školovanih Bošnjaka vidi da Hrvati moraju imati ista prava kao Srbi i Bošnjaci te da prepoznaju da je to preduvjet bilo kakvim razgovorima o europskim i euroatlantskim integracijama i budućnosti BiH.“

Kazao je kako bi agilna strategija Hrvata da se izvuku iz pozicije u kojoj su sada trebala biti optimizam, gospodarstvo te izgradnja institucija bez kojih nema države, nacije ni naroda. „Moramo imati samopouzdanja, povjerenja u svoju snagu i ne smijemo si dozvoliti anksioznost i depresiju. Činjenica je da se stvaraju vrhunska poduzeća u BiH, a gospodarstvo je snaga koja može liječiti rane koje proizlaze iz socijalnih ugroza. Imamo instrumente i trebamo ih koristiti“, rekao je general Ćosić i dodao kako BiH ima šanse kojih hrvatski narod u BiH treba biti svjestan.

Naglasio je kako su znanost i obrazovanje ključ nacionalne sigurnosti. „Moramo biti spremni za poslove budućnosti, a oni se svode na kvalitetno i temeljno obrazovanje. Treba se prilagođavati novim tehnologijama i znanjima. Tu je ključna uloga Sveučilišta u Mostaru i HAZU-a u BiH.“ Poručio je kako mladi ljudi u BiH u globalnom ratu za talente imaju veliku perspektivu, ali da okruženje treba to prepoznati kao vrijednost.

Istaknuo je kako ljudi bez dovoljno znanja i razumijevanja često mistificiraju umjetnu inteligenciju. „Svi oni koji marginaliziraju i pojednostavljuju umjetnu inteligenciju prave veliku pogrešku. To su različite metode algoritama, čipova, hardvera i softvera koje kreiraju i oblikuju gospodarstvo budućnosti“, poručio je general i sveučilišni profesor na FER-u u Zagrebu Ćosić. Pojasnio je kako je kako umjetna inteligencija može biti od velike pomoći i u liječenju PTSP-a.

Po uzoru na Švedsku i Finsku založio se za osnivanje ministarstva ili odbora za budućnost u BiH. „Napravite neko tijelo, odbor koje bi bilo bošnjačko, hrvatsko i srpsko gdje će biti predstavnici intelektualci i akademici jedne, druge i treće strane. Neka ljudi počnu razmišljati o tome u jednoj turbulentnoj i kaotičnoj političkoj situaciji ovdje.“

General-pukovnik u mirovini Krešimir Ćosić je član emeritus Hrvatske akademije tehničkih znanosti u odjelu za sustave i kibernetiku, izravni sudionik Domovinskog rata, svjedok ključnih vojno-političkih razgovora u Bijeloj kući, State Departmentu i Pentagonu, dobitnik brojnih državnih odlikovanja i medalja te autor knjige Između prošlosti i budućnosti.

Više o svemu u videu emisije Kompas.