Zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol uputio je prosvjedno pismo visokoj predstavnici Europske unije (EU) za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Kaji Kallas, te povjerenici Europske komisije za proširenje Marti Kos, piše Dnevno.hr.
U reakciji on upozorava na to da pojedina predstavništva međunarodnih organizacija u BiH, uključujući i EU, na svojim službenim mrežnim stranicama ne koriste hrvatski jezik, iako je isti ponuđen kao jezična opcija na tim stranicama.
Umjesto korištenja hrvatskog jezika, na njihovim službenim stranicama privilegira se bosanski jezik, upozorio je Sokol, priopćeno je iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) u Europskom parlamentu (EP).
Podsjetimo, inicijalnu borbu za ravnopravnu uporabu hrvatskog jezika na službenim web stranicama i u dokumentima ministarstva i institucija u Bosni i Hercegovini, počela je Marija Krolo iz Tomislavgrada, na osnovu čijih tužbi su donesene preporuke Institucije ombudsmana za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine. Naime, ova institucija prihvatila je dvije pritužbe Marije Krolo i utvrdila da je hrvatski jezik diskriminiran, te uputila preporuke Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine da u roku od 30 dana od prijema Preporuke usvoje pravni okvir kojim se osigurati ravnopravna uporaba sva tri službena jezika, odnosno dva pisma. Također, na osnovu ovih preporuka donesena je i rezolucija Europskog parlamenta u kojoj se ukazuje na ovu zloupotrebu i traži da se osigura ravnopravan status sva tri jezika.
Diskriminatorna jezična praksa
“Uputio sam prosvjedno pismo Europskoj komisiji zbog diskriminatorne jezične prakse pojedinih predstavništava međunarodnih organizacija u BiH, uključujući i ono EU.
Iako je hrvatski jezik formalno naveden kao opcija na njihovim službenim internetskim stranicama, u praksi je sadržaj dostupan isključivo na bosanskom jeziku. Ova praksa posebno se odnosi na stranice Delegacije EU-a u BiH i Specijalnog predstavnika EU-a u BiH, Ureda Vijeća Europe u Sarajevu, te Europe House u BiH”, kazao je Sokol.
Dodaje kako se na ovaj način Hrvatima u BiH uskraćuje pravo na pristup informacijama na vlastitom jeziku, dok se istovremeno “neistinito prikazuje kako je hrvatski jezik dostupan, što dovodi u zabludu javnost i predstavlja oblik diskriminacije”.
“Takvo postupanje u suprotnosti je s načelima jednakosti i nediskriminacije, te direktno proturječi rezoluciji Europskog parlamenta od 9. srpnja, koja poziva institucije da donesu zakonodavstvo kojim će se osigurati učinkovita i jednaka upotreba svih triju službenih jezika u komunikaciji s građanima, te naglašava da se kršenjem prava na jednako korištenje jezika i pisma krše Ustav BiH, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, te Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda”, kazao je Sokol.
Produljenje napetosti
Naglašava kako ova situacija, umjesto da doprinese stabilnosti, produbljuje napetosti u društvu, privilegira jedan konstitutivni narod (Bošnjake) i njihov jezik, te potkopava demokratske principe i obveze koje BiH ima kao kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji.
“Zbog toga sam pozvao Europsku komisiju da hitno i odlučno reagira kako bi se Hrvatima u BiH zajamčio pristup sadržaju na hrvatskom jeziku”, kazao je Sokol.
Tomislavcity
